Jakov Varaginski ili Voraginski (latinizirano Jacobus de Varagine ili Voragine, talijanski Jacopo da Varazze [ja:'kopo ~ vara'c:e]), talijanski hagiograf i kroničar (Varazze kraj Genove, između 1228. i 1230 – Genova, 13/14. VII. 1298). Dominikanskomu redu pristupio je 1244; provincijal Lombardije 1267–78. i 1281–86., a od 1292. nadbiskup Genove. Proglašen je blaženim 1816. Sastavio je Štiva o svecima (Legenda sanctorum), jedno od najčitanijih i najutjecajnijih srednjovjekovnih djela na latinskome, koje je postalo općepoznato kao Zlatna legenda (Legenda aurea), sačuvano u više od 1000 rukopisa (najraniji potječe iz 1265), kao i u približno 500 rukopisnih prijevoda, a potom do 1500. tiskano više puta nego Biblija na većini europskih pučkih jezika. Riječ je o kompendiju svetačkih životopisa i uz njih vezanih svetkovina s liturgijskim uputama te s tumačenjima nauka i simbola vjere, podijeljenom u 177 ili 182 poglavlja koja prate liturgijski kalendar. Djelo sadržava i povijesni ekskurs (Povijest Lombarda – Historia Lombardica). U samom djelu navedeno je 120 izvora, a prepoznaje ih se oko 130; osim novozavjetnih apokrifa te crkvenih povjesničara poput Euzebija iz Cezareje, sv. Ivana Kasijana, Kasiodora, Grgura Turonskoga, Petra Komestora i sv. Bernarda iz Clairvauxa, Varaginskomu su kao glavni, a nespomenuti uzor poslužila dva žanrovski slična djela njegovih starijih dominikanskih suvremenika, Jeana de Maillyja (Sažetak svetačkih podviga i čudesa) i Bartolomeja iz Trenta (Sažetak svetačkih djela – Epilogum in gesta sanctorum), dočim sličnosti s enciklopedijskim djelom Vincenta iz Beauvaisa Zrcalo povijesti upućuju na iste izvore. Zlatna legenda imala je velik utjecaj na ikonografske izbore europskih likovnih umjetnika od XIII. st. (Émile Mâle). Na hrvatski ju je preveo Stjepan Pavić (2013–15). Varaginski je sastavio i Kroniku grada Genove od osnutka do 1297 (Chronicon civitatis Ianuensis ab origine urbis usque ad annum MCCXCVII). To djelo obilježava pluralnost onodobnih žanrova i stilova (univerzalni ljetopis, politološka rasprava, moralistički traktat, »zrcalo prinčeva«, »opisi slavnih gradova«). Varaginski slijedi Augustinovo shvaćanje prema kojemu su u prikazivanju povijesti ključni oni događaji koji rasvjetljuju ulogu Božje providnosti te time zadobivaju univerzalno značenje. Anonimni autor dopunio je tu kroniku događajima nakon 1332. pod naslovom Kronika Genove (Chronica Ianuensis). Sačuvale su se i njegove 674 popularne propovijedi (Sermones).
