TRAŽI DALJE:
STRUKE:

kilogram

kilogram (kilo- + gram) (znak kg) mjerna jedinica mase, osnovna jedinica Međunarodnoga sustava jedinica; definiran je s pomoću energije fotona emitiranoga iz osnovnoga stanja atoma cezija (133Cs), tj. s pomoću Planckove konstante, koja je određena da iznosi točno h = 6,626 070 15 ∙ 10−34 kgm²s–1, frekvencije prijelaza hiperfine strukture osnovnoga stanja atoma cezija ΔνCs, koja iznosi točno 9 192 631 770 Hz, i brzine svjetlosti c, koja po definiciji iznosi točno 299 792 458 m/s, dakle:

1 kg = (299 792 458)²/(6,626 070 15 × 10–34) (9 192 631 770) · h ΔνCs/c² ≈ 1,475 5214 × 10–40 h ΔνCs/c².

Kilogram je prvi put definiran 1793. kao masa jedne litre vode, tj. jednoga kubnog decimetra vode. Mjerenja litre vode pokazala su se nepreciznima, pa je 1799. izrađen valjak od platine, prva pramjera kilograma, koji je imao masu jednaku masi litre vode. Dogovorom o metru (1875) kilogram je definiran međunarodnom pramjerom (tzv. prakilogramom, valjkom od slitine platine i iridija, kojemu je masa jednaka masi od 1 dm³ vode pri standardnom atmosferskom tlaku od 101 325 Pa i pri temperaturi najveće gustoće vode na približno 4 °C). Čuva se u Međunarodnom uredu za utege i mjere u Sèvresu kraj Pariza, a primjenjivao se od 1889. do 2019. Kopije prakilograma u svojim mjeriteljskim uredima čuvaju zemlje potpisnice Dogovora o metru, pa tako i Hrvatska. Kad je 1989. otkriveno da se mase pramjere i kopija razlikuju, počeo se tražiti način definiranja kilograma s pomoću prirodnih konstanti. Postignuti dogovor primjenjuje se od 2019.

Decimalni nižekratnici i višekratnici mjerne jedinice mase ne tvore se od kilograma (kojega je naziv povijesno nastao kao decimalni višekratnik mjerne jedinice grama), nego se tvore od grama. (→ tona)

Citiranje:
kilogram. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2021. Pristupljeno 22. 9. 2021. <http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=31443>.