Lamé [lame'], Gabriel, francuski matematičar i fizičar (Tours, 22. VII. 1795 – Pariz, 1. V. 1870). Diplomirao (1820) na École des mines. Bio je profesor fizike na École polytechnique u Parizu od 1832. Bavio se teorijom potencijala, diferencijalnom geometrijom,matematičkom fizikom i teorijom elastičnosti. Istraživao je idealno elastična izotropna tijela. Uvjet ravnoteže sila što djeluju kod takvih tijela izražava se Laméovim jednadžbama pomaka, odnosno deformacije, u koje je uveo dva neovisna parametra elastičnosti, kojima vrijednosti ovise jedino o sredstvu i koji danas nose njegovo ime. Laméov parametar μ naziva se i modul smicanja (za idealne tekućine μ = 0). Bio je član francuske Akademije znanosti od 1843. i Kraljevske švedske akademije znanosti od 1854. Po njem je nazvan krater na Mjesecu (Lamé).
Laméova jednadžba, najopćenitiji oblik linearne diferencijalne jednadžbe drugoga stupnja, s pet regularnih singularnih točaka, od kojih je jedna u beskonačnosti (a1, a2, a3, a4, ∞). Polazeći od te jednadžbe, moguće je izvesti niz jednadžbi važnih u fizici npr. Legendreovu diferencijalnu jednadžbu i Besselovu diferencijalnu jednadžbu.
Opći je oblik jednadžbe:
d²w/dz² + P dw/dz + Qw = 0,
.
Konstanta A dade se izraziti u vrijednostima eksponenata singularnih točaka (αi), a B i C proizvoljne su konstante.