struka(e):

radioaktivne oborine, oborine što su pri padanju kroz atmosferski sloj onečišćen ili zagađen radioaktivnom tvari apsorbirale radioaktivne čestice. U širem smislu, pod tim se pojmom podrazumijevaju radioaktivne tvari koje se odlažu iz atmosfere. Prirodna radioaktivnost u atmosferi uzrokovana je djelovanjem kozmičkoga zračenja na plinove u visokim slojevima atmosfere ili difuzijom plinova (najviše radona) nastalih radioaktivnim raspadom iz uranijevih i torijevih ruda u Zemljinoj kori. Umjetna radioaktivnost u atmosferi potječe od eksplozija nuklearnog oružja te od incidenata i kvarova u nuklearnim postrojenjima. Nastale radioaktivne tvari, koje većinom čine čestice tla, talože se u samoj blizini mjesta eksplozije i u području niz vjetar, najčešće tijekom nekoliko sati. Čestice sitnije od 1 μm ostaju u atmosferi tjednima, mjesecima, čak i godinama, mogu zahvatiti tisuće kilometara, čak i cijelu Zemlju, a na tlo padaju oborinskim ispiranjem. Od svih raspršenih radionuklida za ljudsko je zdravlje najopasniji stroncijev izotop 90Sr, s vremenom poluraspada 28 god., jer je kemijski sličan kalciju, pa ga ljudski organizam lako resorbira. (→ ionizirajuće zračenje; radijacijska bolest; radioaktivnost; zaštita od ionizirajućeg zračenja; zračenje)

Citiranje:

radioaktivne oborine. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2013 – 2024. Pristupljeno 29.3.2024. <https://www.enciklopedija.hr/clanak/radioaktivne-oborine>.