STRUKE:

Sveučilište u Zagrebu

Sveučilište u Zagrebu, javno sveučilište sa sjedištem u Zagrebu. Tradicionalno je sveučilište humboldtovskoga tipa koje se temelji na jedinstvu poučavanja i istraživanja.

Sveučilište kao godinu osnutka uzima 1669. kada je kralj Leopold I. Isusovačkoj akademiji u Zagrebu priznao sveučilišni status, što je hrvatski sabor prihvatio 3. studenoga 1671. Filozofski studij formalno-pravno od tada djeluje kao javnopravna visokoškolska ustanova – Neoacademia Zagrabiensis, koja ostaje isusovačka do ukinuća reda 1773. te dok Marija Terezija 1776. dekretom nije osnovala Kraljevsku akademiju znanosti (Regia scientiarum academia) s Filozofskim, Bogoslovnim i Pravnim fakultetom. Hrvatski sabor je 1861., na poticaj Josipa Jurja Strossmayera, donio zakonsku osnovu o Sveučilištu, a car Franjo Josip 1869. potpisao je zakonski članak o Sveučilištu u Zagrebu na osnovi kojega je 1874., zaslugom bana Ivana Mažuranića, otvoreno moderno Sveučilište u Zagrebu, koje je trebalo imati Pravni, Bogoslovni, Filozofski i Medicinski fakultet. Pravni je već postojao u okviru Pravoslovne akademije, Bogoslovni u okviru Sjemeništa, a Filozofski fakultet posvetio je pozornost razvoju svojega prirodoslovno-matematičkog odjela: 1882. pod Filozofskim fakultetom osnovan je Farmaceutski tečaj, a 1898. Šumarska akademija. Na toj se akademiji 1908. otvara Geodetski tečaj koji je 1919. uključen u sastav Tehničke visoke škole, a 1917/18. osnovan je Medicinski fakultet.

Potom su 1919. osnovani Gospodarsko-šumarski fakultet (iz kojega je nastao današnji Fakultet šumarstva i drvne tehnologije) i Visoka veterinarska škola koja je 1924. postala Veterinarskim fakultetom, a 1925. Tehnička visoka škola u Zagrebu, osnovana 1918., ušla je u sastav Sveučilišta te preimenovana 1926. u Tehnički fakultet. Na temeljima Farmaceutskoga tečaja 1942. osnovan je Farmaceutski fakultet (danas Farmaceutsko-biokemijski fakultet). Nakon II. svjetskog rata, osnovana je većina fakulteta zagrebačkoga Sveučilišta: 1946. Prirodoslovno-matematički fakultet, 1947. Ekonomski fakultet (proizašao iz Ekonomsko-komercijalne visoke škole koja je bila izvan sveučilišta, ali proračunski povezana s njime), 1962. Fakultet političkih znanosti i Stomatološki fakultet, 1967. Kineziološki fakultet (osnovan kao Visoka škola za fizičku kulturu), 1973. Fakultet za defektologiju (danas Edukacijsko-rehabilitacijski fakultet), 1974. Fakultet organizacije i informatike, 1984. Fakultet prometnih znanosti, 1990. Grafički fakultet. Tehnički je fakultet 1956. podijeljen na Arhitektonsko-građevinsko-geodetski (iz kojega 1962. nastaju Arhitektonski, Građevinski i Geodetski fakultet), Elektrotehnički (od 1994. Fakultet elektrotehnike i računarstva), Strojarsko-brodograđevni (od 1967. Fakultet strojarstva i brodogradnje) i Kemijsko-prehrambeno-rudarski fakultet, koji 1957. mijenja ime u Tehnološki fakultet iz kojega nastaju Rudarsko-geološko-naftni fakultet (1964), Metalurški fakultet (1978), Prehrambeno-biotehnološki fakultet (1980) te Fakultet kemijskog inženjerstva i tehnologije i Tekstilno-tehnološki fakultet (1991). U sastav Sveučilišta 1979. ušla je Akademija dramske umjetnosti, a 1980. Akademija likovnih umjetnosti i Muzička akademija. Katolički bogoslovni fakultet, koji je od 1952. djelovao isključivo kao crkveni fakultet, vraća se u sastav Sveučilišta 1991., kada je osnovan i Geotehnički fakultet (u Varaždinu), a sastavnicama Sveučilišta potom postaju Učiteljska akademija (danas Učiteljski fakultet) 1999., Fakultet filozofije i religijskih znanosti (dotad samostalni Filozofski fakultet Družbe Isusove koji je pod tim imenom djelovao od 1989., dok su visokoškolske studije isusovci držali od 1937) 2016. te, 2017. dotadašnji Teološki fakultet Matija Vlačić Ilirik koji se integrirao u Sveučilište kao Sveučilišni centar za protestantsku teologiju Matija Vlačić Ilirik. Fakultet hrvatskih studija osnovan je 2019. iz dotadašnjega sveučilišnog centra osnovanoga 1995. na temelju studija pokrenutoga 1992.

Danas su u sastavu Sveučilišta 31 fakultet i tri umjetničke akademije:

Agronomski fakultet

Arhitektonski fakultet

Edukacijsko-rehabilitacijski fakultet

Ekonomski fakultet

Fakultet elektrotehnike i računarstva

Fakultet filozofije i religijskih znanosti

Fakultet hrvatskih studija

Fakultet kemijskog inženjerstva i tehnologije

Fakultet organizacije i informatike

Fakultet političkih znanosti

Fakultet prometnih znanosti

Fakultet strojarstva i brodogradnje

Fakultet šumarstva i drvne tehnologije

Farmaceutsko-biokemijski fakultet

Filozofski fakultet

Geodetski fakultet

Geotehnički fakultet

Građevinski fakultet

Grafički fakultet

Katolički bogoslovni fakultet

Kineziološki fakultet

Medicinski fakultet

Metalurški akultet

Pravni fakultet

Prehrambeno-biotehnološki fakultet

Prirodoslovno-matematički fakultet

Rudarsko-geološko-naftni fakultet

Stomatološki fakultet

Tekstilno-tehnološki fakultet

Učiteljski fakultet

Veterinarski fakultet

Akademija dramske umjetnosti

Akademija likovnih umjetnosti

Muzička akademija.

Uz fakultete i umjetničke akademije ustrojbene su jedinice Sveučilišta i Sveučilišni centar za protestantsku teologiju Matija Vlačić Ilirik, Poslijediplomsko središte Dubrovnik koje organizira specijalizirane tečajeve, ljetne škole, konferencije i dr., Centar za istraživanje i prijenos znanja u biotehnologiji te Međunarodni istraživački centar za kasnu antiku i srednji vijek u Motovunu koji organizira simpozije, arheološka terenska istraživanja, izložbe i dr. Sveučilišni knjižnični sustav čini 41 visokoškolska knjižnica. Gotovo su sve smještene u Zagrebu, osim onih u Varaždinu, Sisku i Dubrovniku. Jedna je u Studentskome centru u Zagrebu, a središnja je samostalna institucija – Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu.  Ostale su sastavnice Sveučilišta Studentski centar u Sisku, Studentski centar u Varaždinu, Studentski centar u Zagrebu, Sveučilišni računski centar u Zagrebu (Srce), Sveučilišna tiskara d.o.o. i nakladnik – Hrvatska sveučilišna naklada d.o.o. Pod pokroviteljstvom Sveučilišta djeluju i Društvo sveučilišnih nastavnika, Udruga AMAC (Almae Matris Alumni Croaticae), HAŠK Mladost, Studentsko kulturno-umjetničko društvo »Ivan Goran Kovačić« te Planinarsko društvo Sveučilišta Velebit.

Citiranje:
Sveučilište u Zagrebu. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2021. Pristupljeno 27. 1. 2023. <http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=71185>.