TRAŽI DALJE:
STRUKE:

Biskupija

ilustracija
BISKUPIJA, naušnice hrvatskih dostojanstvenika, Split, Muzej hrvatskih arheoloških spomenika
ilustracija1ilustracija2ilustracija3

Biskupija, selo i općinsko središte 7 km jugoistočno od Knina; 406 st. (2011). Leži na 281 m visine u istočnome dijelu Kosova polja. Stanovnici se tradicionalno bave poljoprivredom, uglavnom ovčarstvom. – Važno po arheološkim nalazima iz neolitičkoga (keramika), antičkoga (sarkofazi, Minervin kipić, Mitrin reljef; ostatci starokršćanske jednobrodne crkve) te posebice ranosrednjovjekovnoga razdoblja. Biskupija nosi ime po nekadašnjem posjedu i sjedištu hrvatskih biskupa (→ kninska biskupija). Od XI. do XVIII. st. zvala se Kosovo (Kosova, Kosoua). Prema dodatku Ljetopisa Popa Dukljanina (tzv. hrvatska redakcija), kralj Zvonimir je ubijen na saboru kraj »petih crikvah u Kosovi« kraj Knina, no historiografija ne smatra podatak o njegovoj nasilnoj smrti vjerodostojnom. Arheološkim istraživanjima potvrđeno je da se pet crkava nalazilo na lokalitetima: Bukurovića podvornici, Crkvini, Lopuškoj glavici, Stupovima, a na mjestu pete crkve podignuta je pravoslavna crkva sv. Trojice, koja se nije arheološki istraživala. Na Crkvini je bila trobrodna bazilika sv. Marije, a pokraj bazilike samostan i groblje. Ondje su pronađeni trokutni zabat oltarne pregrade s reljefom Gospina lika, najstarijega poznatoga Gospina lika u hrvatskoj likovnoj umjetnosti, prema kojem je 1976. odliven u zlatu i srebru pralik Gospe Velikoga hrvatskog zavjeta; ulomci dvaju oltarnih ciborija, arhitektonski ulomci s pleternom i figuralnom dekoracijom, više epigrafskih spomenika na kojima se spominju imena svetaca, te jedan ulomak što spominje kneza, kojemu se ne zna ime jer je natpis DUX GLO(riosus)… tek djelomice sačuvan. Oko bazilike bilo je veliko groblje sa stećcima; u grobovima su pronađeni nakit, oružje (mačevi karolinškoga tipa), nekoliko pari pozlaćenih ostruga, novac, ostatci odjeće. Groblje je datirano u razdoblje od VIII. do XVI. st. Na lokalitetu Stupovima nalazila se predromanička trobrodna bazilika s trima apsidama, zvonikom na pročelju, poduprta potpornjima, a odatle potječe i ime lokaliteta. Prema novijim istraživanjima bila bi to crkva sv. Cecilije. Sa Stupova potječu najljepši ulomci pleterne ornamentike, a bazilika se datira u IX. st. Na Bukurovića podvornici nalazila se jednobrodna crkva s oblom apsidom i potpornjima, datirana također u IX. st. Oko crkve otkriveno je više starohrvatskih grobova s prilozima (nakit). Na Lopuškoj glavici nalazila se jednobrodna crkva s potpornjima, longitudinalna oblika i s dvjema apsidama. Oko crkve su pouzdano utvrđena 54 groba.

Arheološka nalazišta u Biskupiji idu u red najvažnijih nalazišta starohrvatske arheologije. Istraživao ih je fra Lujo Marun 1886–1927; važna su i novija arheološka istraživanja Stjepana Gunjače. Otkrićima starohrvatskih spomenika u Biskupiji utemeljuje se hrvatska nacionalna arheologija kao i Muzej hrvatskih arheoloških starina u Kninu (sada Muzej hrvatskih arheoloških spomenika u Splitu). U doba vlasti Osmanlija (1522–1688) područje opustjelo osmanskim provalama naseljava pravoslavno stanovništvo. Pod nazivom Biskupija spominje se od kraja XVIII. st. Tijekom Domovinskoga rata (1991–95) pod srpskom okupacijom te oslobođeno vojnooslobodilačkom operacijom Oluja.

Citiranje:
Biskupija. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2020. Pristupljeno 29. 11. 2020. <http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=7878>.