TRAŽI DALJE:
STRUKE:

Ganimed

ilustracija
GANIMED
ilustracija1ilustracija2

Ganimed (Ganymede), Jupiterov satelit, najveći satelit u Sunčevu sustavu (promjera 5262 km), 8% veći od planeta Merkura. Obilazi Jupiter kružnom putanjom (ekscentricitet 0,0013) s periodom od 7,15 dana i sinkrono se okreće oko svoje osi. Period njegova obilaska Jupitera u rezonanciji je s periodima Europe i Ije: dok Ganimed jedanput obiđe Jupiter, Europa ga obiđe dva puta, a Ija četiri puta. Jedini je poznati satelit koji ima vlastito magnetsko polje. Sferna je oblika, prosječne gustoće 1940 kg/m³. Ima tanku atmosferu koja se sastoji od molekula kisika O2 i O3. Površina mu je svijetla (albedo 0,44), prednja hemisfera, ona okrenuta u smjeru gibanja, svjetlija je nego stražnja. Ima polarne kape. Površinu čini vodeni led izmiješan sa silikatnim stijenama. Oko 30% površine su starija (3,5 do 4 milijarde godina), tamnija područja s više udarnih kratera, a oko 70% površine mlađa, svjetlija područja s mnogobrojnim pukotinama koje upućuju na česta tektonska pomicanja. Tamna ravnica, Galileo Regio, sadrži niz koncentričnih brazda vjerojatno nastalih u razdoblju tektonskih aktivnosti. Čak je 25 kratera promjera većeg od 100 km: Epigeus, Anzu, Nidaba, Ninki, Teshub, Damkina, Hathor, Selket itd. Ganimed je otkrio Galileo Galilei 1610. Nazvan je po Ganimedu, Zeusovu peharniku na Olimpu.

Citiranje:
Ganimed. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2020. Pristupljeno 2. 10. 2020. <http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=21221>.