ispušni plinovi

ispušni plinovi, plinovi izgaranja goriva u motorima s unutarnjim izgaranjem (Ottov, Dieselov, Wankelov motor) i u plinskim turbinama, koji se obično slobodno ispuštaju u okoliš. Pri potpunom izgaranju goriva to su ugljikov dioksid (CO2) i vodena para kao proizvodi izgaranja te dušik iz zraka upotrijebljenog za izgaranje, a uz njih se pri nepotpunom izgaranju stvaraju još i ugljikov monoksid (CO), vodik, na višim temperaturama i dušikovi oksidi, a zastaju i različiti neizgorjeli ugljikovodici iz goriva te nepotrošeni kisik iz zraka. Pri upotrebi starijih vrsta automobilskoga benzina ispušni plinovi sadrže i olovne spojeve, kao raspadne produkte sredstava protiv lupanja motora (tetraetilolovo) i dr. dodataka. Temperatura ispušnih plinova Ottova motora pri srednjem broju okretaja i djelomičnom opterećenju iznosi 550 do 650 °C, pri punom opterećenju do 850 °C, a Dieselova motora 250 do 550 °C, odn. 750 °C.

Ispušni plinovi djeluju otrovno i znatno onečišćuju atmosferu, posebno automobilski ispušni plinovi u gradovima s većom gustoćom prometa. Poznat je vrlo štetan fotokemijski smog, koji nastaje djelovanjem ultraljubičastoga Sunčeva zračenja na ugljikov monoksid, nezasićene ugljikovodike i dušikove okside iz ispušnih plinova. Štetno djelovanje tih plinova na okoliš nastoji se smanjiti upotrebom kvalitetnijega goriva (bezolovni benzin), poboljšanom konstrukcijom motora uz smanjenu potrošnju goriva, usavršavanjem → ispuha, napose uvođenjem katalitičkoga pretvarača, tzv. katalizatora, za pročišćavanje i što potpunije izgaranje goriva i dr.

Citiranje:
ispušni plinovi. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2020. Pristupljeno 30. 5. 2020. <http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=27966>.