TRAŽI DALJE:
STRUKE:

kiša

kiša, tekuća oborina u obliku kapljica promjera većeg od 0,5 mm. Oborina kapljica manjih od 0,5 mm u promjeru naziva se rosulja. Katkada u oblacima ima vrlo mnogo finih čestica prašine ili pijeska uzdignutih s tla pješčanim ili prašinskim olujama u suhim područjima. Te čestice padaju zajedno s kišom dajući joj crvenkastu do žućkastu boju (blatna, crvena ili krvava kiša). Kratkotrajna kiša, odn. snijeg jaka intenziteta iz kumulonimbusa naziva se pljusak.

Oblačni elementi sićušne su kapljice vode i/ili kristalići leda, a nastaju kondenzacijom ili depozicijom vodene pare na kondenzacijskim, odn. ledenim jezgrama, koje su uvijek u većoj ili manjoj količini prisutne u zraku. Kako bi došlo do stvaranja oblaka, zrak se mora ohladiti do temperature rosišta, odn. do temperature injišta, što se u prirodi ostvaruje konvekcijskim dizanjem zraka, turbulentnim miješanjem zraka, dodirom zraka s hladnijom podlogom ili prostranim dizanjem na frontalnim plohama u sklopu ciklone ili na padinama brda. Oborinski elementi (kišne kapi, kristali, pahuljice) mnogo su veći i nastaju drugim fizikalnim procesima, koji ne slijede nužno nakon nastanka oblačnih elemenata. Oborinski elementi nastaju najčešće na četiri načina: a) predestilacijom vodene pare s manjih kapljica na veće (manje kapljice isparavaju na račun većih kapljica); b) predestilacijom vodene pare s pothlađenih kapljica na kristale leda, a takvih kapljica i kristala ima u oblacima kojima je temperatura manja od ledišta; taj je način uobičajen u umjerenim širinama i polarnim krajevima, gdje i svaka kiša počinje kao snijeg u visini (ako je sloj zraka između oblaka i tla dovoljno topao, snijeg se rastopi i pada kiša); c) predestilacijom vodene pare s toplih kapljica na hladnije u oblacima kojima je temperatura veća od ledišta; to se događa u tropskim i ekvatorskim krajevima, gdje je zrak topao do velikih visina; d) koalescencijom, stapanjem manjih kapljica s većima, koje padaju brže i na svojem putu skupljaju sporije manje kapljice. Teorija postanka kiše omogućila je izazivanje umjetne kiše zasijavanjem oblaka česticama srebrnoga jodida, suhoga leda, sitnim kapljicama vode iz zrakoplova ili prizemnih generatora, pa se takva djelovanja provode s ograničenim uspjehom u nekim dijelovima svijeta. Obrana od tuče zasniva se na načelu zasipavanja oblaka, s tla ili iz zrakoplova s pomoću raketa, s velikim količinama čestica srebrnoga jodida kako bi se u kumulonimbusnom oblaku stvorio velik broj malih ledenih čestica umjesto krupnih zrna tuče koja mogu izazvati velike štete. Još nije nedvosmisleno dokazano da je takav sustav obrane od tuče djelotvoran.

Citiranje:
kiša. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2021. Pristupljeno 19. 8. 2022. <http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=31658>.