Kolmogorov, Andrej Nikolajevič

ilustracija
KOLMOGOROV, Andrej Nikolajevič

Kolmogorov [kəlmago'rəf], Andrej Nikolajevič (Nikolaevič), ruski matematičar (Tambov, 25. IV. 1903Moskva, 20. X. 1987). Diplomirao je 1925. na Moskovskom sveučilištu gdje je bio profesor od 1931. do smrti (1935. stekao je doktorat znanosti).

Široko područje njegove znanstvene djelatnosti obuhvaća teoriju funkcija realne varijable, trigonometrijske redove, diferencijalne jednadžbe, teoriju brojeva, teoriju skupova, matematičku logiku, topologiju, kompleksnu analizu, funkcionalnu analizu, statistiku, sve do teorije aproksimacije, teorije informacija, teorije dinamičkih sustava, klasične mehanike i turbulentnoga gibanja fluida, a bavio se i poviješću matematike te primjenom matematičkih metoda u lingvistici i teoriji stiha. Osobito su značajni njegovi rezultati u teoriji vjerojatnosti, kojoj je postavio aksiomatske osnove (Kolmogorovljevi aksiomi, 1933). Bavio se također problematikom nastave matematike, bio je suautor srednjoškolskih udžbenika iz algebre i geometrije, glavni urednik časopisa Uspehi matematičeskih nauk te urednik za matematiku i autor više članaka u Velikoj sovjetskoj enciklopediji. Glavna su mu djela Osnovni pojmovi teorije vjerojatnosti (Grundbegriffe der Wahrscheinlischkeitsrechnung, 1933., rusko izdanje 1936) te Elementi teorije funkcija i funkcionalne analize (Êlementy teorii funkcij i funkcionalnogo analiza, I–II, 1954–60., sa Sergejem Vasiljevičem Fominom), a 1985–87. objavljena su mu izabrana djela u 3 sveska. Sedam puta mu je dodijeljen Orden Lenjina, dobio je više nagrada (Balzanovu 1962., Wolfovu 1980., Lobačevskoga 1987).

Bio je član Akademije znanosti SSSR-a (danas Ruska akademija znanosti) od 1939., inozemni ili počasni član Američke akademije umjetnosti i znanosti te njemačke Nacionalne akademije znanosti Leopoldina od 1959., Royal Society od 1964., francuske Akademije znanosti od 1966. i Nacionalne akademije znanosti SAD-a od 1967. Po njem je nazvan planetoid (48410 Kolmogorov).

Kolmogorov-Sinajeva entropija opisuje kaotično gibanje čestica u proizvoljno dimenzionalnom faznom prostoru.

Kolmogorovljeva kaskada prikaz je prijenosa kinetičke energije turbulentnoga gibanja fluida s većih vrtloga na manje. Primjerice, može se promatrati kako se energija unesena u sustav (npr. miješanjem tekućine) prenosi na sve manje i manje vrtloge, kako se snaga vrtloga smanjuje, broj vrtloga povećava, a njihova se kinetička energija rasipa u okoliš.

Citiranje:
Kolmogorov, Andrej Nikolajevič. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2021. Pristupljeno 5. 2. 2023. <http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=32437>.