matematičke metode u lingvistici, primjena postupaka iz pojedinih grana matematike u lingvistici usmjerena na obradbu primarne jezične građe (korpusi tekstova i rječnici), ali i na modeliranje i opisivanje funkcioniranja pojedinih jezičnih (pod)sustava (fonološkoga, morfološkoga, sintaktičkoga, semantičkoga itd.) ili kojega njihova dijela. Primjena tih postupaka 1950-ih dovela je do stvaranja matematičke lingvistike kao zasebne lingv. discipline. – Cilj je tih metoda postizanje što potpunijega jezičnog opisa koji s jedne strane omogućuje visok stupanj formalizacije, tj. apstrahiranja od svojstava pojedinačnih jezika, a s druge strane omogućuje numeričku analizu opsežnih količina jezične građe. Zbog toga se mat. metode u lingvistici dijele na algebarske i statističke metode. Algebarske metode odlikuje primjena instrumentarija moderne algebre na opis jezičnih jedinica, njihovih odnosa i pravila njihova sklapanja, pri čem ih se definira, promatra i opisuje kao algebarske objekte (→ algebarska lingvistika). Primjena formalnih sustava (formalne i/ili matematičke logike) i definiranje formalnih (umjetnih) jezika s pomoću tih sustava omogućili su ostvarivanje formalnih jezičnih opisa, tj. formalnih gramatika za prirodne (→ generativna gramatika) i za umjetne jezike (npr. jezični procesori za programske jezike). Formalnim se gramatikama opisuju umjetni (meta)jezici, koji primjenu, osim u lingvistici, nalaze i u informacijskoj tehnologiji. Osim formalnih gramatika, od algebarskih metoda široku je primjenu u lingvistici našla i teorija skupova. Statističke metode odlikuje primjena raznih numeričkih, tj. statističkih postupaka kojima se iz obilja jezične građe pronalaze statistički relevantne jezične pojave, sklopovi i obrasci jezičnih jedinica. Preduvjete za primjenu statističkih metoda u lingvistici osigurala je korpusna lingvistika prikupljanjem i usustavljivanjem velikih zbirki tekstova, ponudivši dovoljno opsežne jezične uzorke. Uporaba statističkih metoda implicira mogućnost brojenja i mjerenja jezičnih pojava, čime se lingvistika, kao jedina od humanističkih znanosti, metodološki približuje prirodnim znanostima empirijskom provjerljivošću svojih teorijskih konstrukata na primarnim podatcima, tj. jezičnoj građi. Najčešće primjenjivani statistički postupci jesu korelacija, regresija, loglinearna i multivarijantna analiza, bayesovska statistika, račun vjerojatnosti itd. Teorija obavijesti također je potpomogla statističku obradbu jezika jer je izračunavanje količine obavijesti u (jezičnoj) poruci tijesno povezano s vjerojatnošću pojavljivanja pojedinih (jezičnih) elemenata poruke (→ teorija vjerojatnosti). Statističke su metode u lingvistici nezaobilazne u kriptografiji, korpusnoj lingvistici, suvremenoj leksikografiji (čestotna obradba leksičkoga fonda, kolokacija itd.), statistički potpomognutoj strojnoj sintaktičkoj raščlambi, statistički temeljenome strojnom prevođenju, ali često i kao dopuna/potpora algebarskim jezičnim modelima. – Primjena mat. metoda u lingvistici danas gotovo u cijelosti ovisi o uporabi računala pa se često blisko povezuje s računalnom lingvistikom.
