struka(e): pravo

poslovna sposobnost, mogućnost da se izjavama volje stvaraju prava i obveze, odnosno sklapaju pravni poslovi; djelatna sposobnost. Da bi netko imao poslovnu sposobnost, treba imati pravnu sposobnost. U hrvatskome pravnom sustavu fizička osoba stječe poslovnu sposobnost punoljetnošću, te sklapanjem braka prije punoljetnosti. Ograničenu poslovnu sposobnost imaju djeca koja su ovlaštena da prije punoljetnosti, ovisno o dobi, zrelosti i sposobnosti rasuđivanja, u određenim odnosima, daju izjave volje s pravnim učincima (da npr. priznaju majčinstvo ili očinstvo, sastave oporuku). S obzirom na konvencijsko pravo djeteta na izražavanje mišljenja o stvarima koje ga se tiču, obiteljsko procesno zakonodavstvo omogućuje sudu da djetetu starijem od 14 godina prizna postupovnu sposobnost, i to u postupcima u kojima se odlučuje o njegovim osobnim pravima i interesima, pod uvjetom da shvaća značenje i pravne posljedice postupovnih radnji. Osobe koje nemaju poslovnu sposobnost (djeca) te osobe koje su djelomice lišene poslovne sposobnosti zastupaju njihovi zakonski zastupnici, a punoljetna osoba lišena poslovne sposobnosti stavlja se pod skrbništvo.

Poslovna sposobnost fizičkoj se osobi može ograničiti ili vratiti odlukom suda u izvanparničnome postupku. Novije hrvatsko obiteljsko zakonodavstvo napušta institut potpunoga lišenja poslovne sposobnosti, pa se osobu može samo djelomice lišiti poslovne sposobnosti kad ona zbog duševnih smetnji ili drugih razloga nije sposobna brinuti o svojim pravima, potrebama ili interesima, ili ako ugrožava druge osobe. Osobu se lišava samo u odnosu na dio poslovne sposobnosti koji je ugrožen, te je se stavlja pod skrbništvo u tome dijelu, kako bi skrbnik umjesto nje poduzimao pravne poslove, a ostale radnje i postupke poduzima samostalno. Lišenje poslovne sposobnosti mora biti razmjerno stupnju ugroženosti njezinih prava. Na bolju zaštitu osoba koje imaju određene smetnje znatno je utjecala Konvencija UN-a o pravima osoba s invaliditetom.

Pravni posao koji je zaključila osoba koja nema poslovnu sposobnost može se poništiti. O poslovnoj sposobnosti pravnih osoba zauzimaju se u legislativi, judikaturi i pravnoj doktrini dva stajališta. Prema jednome, one nemaju tu sposobnost i njih zastupaju zakonski zastupnici; prema drugome, prihvaćenom i u hrvatskome pravu, pravne osobe imaju poslovnu sposobnost i njih zastupaju tzv. organi zastupnici. Pravne osobe mogu biti odgovorne za štetu, te prekršajno i kazneno odgovorne.

Citiranje:

poslovna sposobnost. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2013. – 2024. Pristupljeno 26.4.2024. <https://www.enciklopedija.hr/clanak/poslovna-sposobnost>.