struka(e):
ilustracija
POSTELJICA, majčina strana (gore); plodova strana (dolje)

posteljica ili placenta (znanstveno latinski < klasični latinski placenta: kolač, prema grčkom πλαϰοῦς: ravan kolač, od πλάξ: ploča).

1. Organ koji se u sisavaca plodvaša (Placentalia) razvija u razdoblju trudnoće, a služi prehrani i disanju ploda. Nastaje stapanjem koriona, alantoisa (→ zametak, embrionalne ovojnice) i membranozne tvorbe maternične sluznice, tzv. decidue. S obzirom na raspored resica na površini koriona, posteljica može biti: a) rastresita (placenta diffusa), kojoj su resice jednolično raspoređene, kao kod krezubica, kitova, mnogih kopitara i polumajmuna; b) sastavljena ili busenasta (placenta multiplex), s resicama mjestimično okupljenima u veće ili manje čuperke (cotyledones), kakva se javlja u preživača; c) pojasna (placenta zonaria), koja ima resice u obliku pojasa oko koriona, a javlja se u zvijeri, perajara, slonova; d) pločasta (placenta discoidea), s dugim resicama koje se nalaze samo na jednome mjestu koriona, grupirane u obliku diska, a razvija se u kukcojeda, majmuna i čovjeka. Sisavci s pločastom i pojasnom placentom nazivaju se i deciduati; kod njih, zbog uskoga sraštavanja resica koriona i maternične sluznice, u trenutku poroda nastupa odlupljivanje decidue praćeno krvarenjem. Posteljica je obilno opskrbljivana krvlju utero-placentarnim arterijama, koje ulaze u prostore među resicama. Zametak je s placentom spojen pupkovim tračkom ili pupkovinom, kroz koju prolaze pupčane arterije i vene. Tanka stijenka, koju čine epitel koriona, stroma, resica i endotel krvnih žila, odvaja majčin krvotok od zametkova. Preko epitela koriona difuzijom prolaze iz majčine krvi u zametkovu krv sve tvari potrebne za život i rast te kisik potreban za disanje. Zametak se kroz placentu oslobađa ugljikova dioksida i ostalih produkata metabolizma. U placenti se stvaraju i hormoni: npr. korionski gonadotropin, korionski tireotropin, estrogeni, progesteron.

U čovjeka, posteljica je plodov organ smješten uz stijenku maternice koji nastaje sjedinjenjem tkiva majke (maternične sluznice decidue) i tkiva zametka (embrionalnih ovojnica amniona i koriona). Služi za izmjenu tvari između majke i ploda (fetusa). Posteljica se počinje razvijati nakon ugnježđenja blastule u sluznicu materišta, a konačno je oblikovana nakon 12 tjedana trudnoće. Povećava se usporedno s rastom ploda. U donošenoj je trudnoći okrugla ili ovalna oblika, promjera oko 20 cm, mase 500 do 600 g. Ima resičastu materničnu i glatku plodovu (fetalnu) stranu. Na fetalnu stranu nadovezuju se plodove ovojnice oblikujući plodovu šupljinu s plodovom vodom. Na materničnoj strani, prilegloj na stijenku maternice, posteljica je podijeljena na približno 20 režnjeva (lobusa ili kotiledona), odn. na približno 80 režnjića (lobulusa) građenih od placentnih resica. U resicama teče fetalna, a između resica majčina krv; u jednoj minuti posteljicom proteče oko 500 mL majčine krvi. Fetalna i majčina krv potpuno su odijeljene tankom placentnom membranom, kroz koju iz majke u plod dolaze kisik i hranjive tvari (glukoza, aminokiseline, masti), elektroliti (otopine spojeva natrija, kalija, kalcija i dr.) i minerali (željezo, jod i dr.), a iz ploda se predaju majci ugljikov dioksid i otpadne tvari metabolizma. Posteljica je manje-više propusna za štetne tvari, npr. alkohol, nikotin, narkotike, lijekove i većinu virusa. Plod je za posteljicu povezan pupkovinom, koja sadrži jednu venu i dvije arterije što sudjeluju u fetalnom krvnom optoku. Posteljica ima i važnu endokrinu ulogu stvaranja mnogobrojnih hormona koji omogućuju održanje trudnoće i uzrokuju karakteristične promjene tijela trudnice. Nakon rođenja djeteta posteljica se odljušti stvaranjem ugruška krvi prema stijenci maternice.

Nepravilnosti posteljice. Nasjela ili predležeća posteljica je posteljica smještena u području ušća vrata maternice (→ placenta previja). Nusplodvica (placenta succenturiata) javlja se pokraj posteljice kao još jedna manja posteljica. Prirasla posteljica (placenta adhaerens) nastaje kada resice urastu dublje u sluznicu maternice, pa se posteljica ne može spontano odljuštiti; potreban je liječnički zahvat u kojem se ona odljušti ručno. Kod urasle posteljice (placenta accreta) resice urastu i u mišićje maternice, pa je njezino odljuštenje vrlo teško; zbog jakoga krvarenja katkad se mora izvaditi maternica. Prorasla posteljica (placenta percreta) nastaje kada resice prorastu stijenku maternice (npr. u mokraćni mjehur); to je vrlo pogibeljno, ali rijetko stanje. Svi se oblici poremećaja smještaja i priraštaja posteljice očituju jakim krvarenjem pa su pogibeljni za rodilju.

2. U botanici, izbočine lisnoga tkiva na kojima su pričvršćene nakupine sporangija (sorusi) u papratnjača; mjesta na kojima su smješteni sjemeni zametci na plodnim listovima, odn. u plodnici tučka u sjemenjača. Prema položaju sjemenih zametaka na plodnom listu razlikuju se marginalna (zametci na rubu) i laminalna (zametci u sredini plodnoga lista) placentacija. S obzirom na položaj prema cijeloj plodnici razlikuju se parietalna (sjemeni zametci na stijenci plodnice) i centralna (sjemeni zametci duž središnje osi) placentacija. Kombinacijom navedenih položaja sjemenih zametaka (odnos prema plodnomu listu i plodnici u cjelini) razlikuju se parietalna marginalna (npr. ljubica), parietalna laminalna (npr. lopoč), centralna marginalna (npr. ljiljan) i centralna aksilna placentacija (npr. jaglac).

Citiranje:

posteljica. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2013 – 2024. Pristupljeno 29.3.2024. <https://www.enciklopedija.hr/clanak/posteljica>.