TRAŽI DALJE:
STRUKE:

Konon sa Sama

Konon sa Sama (grčki Κόνων ὁ Σάμιος, Kónōn ho Sámios, latinizirano Conon), grčki matematičar i astronom (Sam, 280. pr. Kr.Aleksandrija, 220. pr. Kr.). Izradio je kalendar meteoroloških predviđanja povezanih s izlascima i zalascima pojedinih zvijezda (parapegma). U djelu O astronomiji (Περὶ ἀστρολογίας) u sedam knjiga opisao je svoja zapažanja o pomrčinama Sunca. Njegovi su zapisi o konikama poslužili kao temelj za četvrtu knjigu konika Apolonija iz Perge.

Radio je u Aleksandriji kao dvorski astronom i astrolog egipatskoga kralja Ptolemeja III. (vladao 246. do 221 pr. Kr.). Prema legendi, kada je Ptolemej otišao u sirijski rat (oko 245. do 241. pr. Kr.), kraljica je Berenika za sretan povratak svojega muža obećala žrtvovati kosu Afroditi. Kada se kralj vratio, kraljica je odrezala kosu ali je kosa ubrzo nestala s hramskog oltara. Konon je tvrdio da je kosu Afrodita prenijela na nebo, tj. da je uočio kraljičinu kosu na nebu između zviježđa Volara i Lava. Tako je nastalo novo zviježđe Berenikina kosa. No nisu ga prihvatili svi grčki astronomi, primjerice u Ptolemejevu Almagestu Berenikina se kosa ne spominje, zvijezde koje ju čine smatrane su dijelom zviježđa Lav, tj. čuperkom lavljega repa. Po njem je nazvan krater na Mjesecu (Conon).

Citiranje:
Konon sa Sama. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2021. Pristupljeno 23. 9. 2021. <http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=69752>.