Sjeverni morski put

ilustracija
SJEVERNI MORSKI PUT

Sjeverni morski put, morski put kroz Sjeverno ledeno more, duž sjeverne obale Europe i Azije; najkraća veza između Atlantskog i Tihog oceana. Od Karskih vrata do Beringova prolaza dug je 4536 km; spaja luke europskog dijela Rusije s lukama Dalekog istoka. Pogodan je zbog uvoza industrijskih roba i izvoza sirovina (ruda, drvo i dr.) iz sjevernog područja Sibira. – Otvaranjem Sjevernoga morskog puta uključena je polarna obala Sibira u gospodarstvo Rusije, a s time u vezi razvila su se duž obale i mnoga naselja, odnosno luke (Dikson, Igarka, Narjan-Mar, Novi Port, Pevek, Tiksi i dr.). Na tihooceanskoj obali pored Vladivostoka razvile su se i luke Magadan, Sovjetskaja Gavan, Providenija i dr. Plovi se redovito u konvojima, koje predvode ledolomci. Sjevernim morskim putem prošao je prvi A. E. Nordenskiöld (1878–79); god. 1932. ledolomac Sibirjakov (Barentsovo more – Tihi ocean), 1933. Čeljuskin (do Beringova prolaza), 1934. ledolomac Litke s istoka na zapad. Od 1935. počela je redovita plovidba. Uz pomoć zrakoplovstva i mnogobrojnih radarskih i meteoroloških postaja, za plovidbu se koristi do 150 dana u godini.

Sjeverni morski put. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2018. Pristupljeno 16.10.2018. <http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=56339>.