struka(e): |
Stein, Gertrude
američka književnica
Rođen(a): Allegheny, Pennsylvania, 13. II. 1874.
Umr(la)o: Neuilly-sur-Seine, Francuska, 27. VII. 1946.
ilustracija
STEIN, Gertrude

Stein [stạin], Gertrude, američka književnica (Allegheny, Pennsylvania, 13. II. 1874Neuilly-sur-Seine, Francuska, 27. VII. 1946). Rođena u imućnoj obitelji američkih Židova, djetinjstvo je provela u Beču, Parizu i Californiji, nakon smrti roditelja živjela u San Franciscu te Baltimoreu (gdje je 1897–1902. studirala medicinu). Diplomirala je psihologiju 1898. na koledžu Radcliffe u Cambridgeu (Massachusetts), gdje joj je mentor bio William James.

Nastanivši se 1903. s bratom Leom, umjetničkim kritičarem, u Parizu, njezin dom na Montparnasseu, u kojem je od 1909. živjela sa životnom suputnicom A. B. Toklas, postao je tijekom sljedećih desetljeća glasoviti umjetnički salon, okupljalište avangardnih likovnih umjetnika (Pablo Picasso, Henri Matisse, Francis Picabia, Georges Braque, André Derain, Henri Rousseau i dr.) i književnika (Guillaume Apollinaire, Jean Cocteau), osobito američkih (Ernest Hemingway, Francis Scott Fitzgerald, Sherwood Anderson, Sinclair Lewis, Ezra Pound, Djuna Barnes), koje je zbog njihove obilježenosti iskustvom I. svjetskog rata prozvala »izgubljenim naraštajem« (engl. lost generation).

Kao književnica istaknula se hibridnim formama naglašeno antimimetičkih obilježja, kojima je, u duhu psihološke teorije W. Jamesa, nastojala obuhvatiti »suvišak svijesti«, nadahnjujući se tehnikama modernoga slikarstva, poglavito kubističkog, koje je pokušala transponirati (o čemu je podrobnije pisala u eseju Objašnjenje kompozicije – Composition as Explanation, 1926), osobito naglašeno u trodijelnoj »pjesničkoj zbirci« Nježna dugmad: predmeti, hrana, sobe (Tender Buttons: Objects, Food, Rooms, 1914), u kojoj očuđuje elemente svakodnevnoga. Od pripovjednih joj se djela ističe zbirka pripovijesti Tri života (Three Lives, 1909), tri rodno, klasno i rasno »osviještene« priče o životima američkih radnica u fikcionalnome gradu Bridgepointu, oblikovanome prema Baltimoreu, genealoški roman enciklopedijske sveobuhvatnosti Nastajanje Amerikanaca: povijest napretka jedne obitelji (The Making of Americans: Being a History of a Family’s Progress, 1925), u kojem se naglašeno poigrava vremenskim razinama i žanrovskim očekivanjima, te pristupačnije pisana Autobiografija Alice B. Toklas (Autobiography of Alice B. Toklas, 1933., hrvatski prijevod 2012), kojom postiže širu popularnost, osobito u SAD-u, gdje o svome životu pripovijeda glasom svoje životne partnerice, ujedno se istaknuvši kao jedna od najznačajnijih spisateljica lezbijske književnosti u XX. st. Zapažena je pisala i modernistička libreta, napose za društveno subverzivne opere u suradnji sa skladateljem Virgilom Thomsonom: Četiri sveca u tri čina (Four Saints in Three Acts, 1927), u kojoj likove utjelovljuje crnačka glumačka postava, te Majka sviju nas (The Mother of Us All, 1946) o sufražetskom aktivizmu Susan Brownell Anthony (→ feminizam).

Važna je i kao kolekcionarka: ubrzo nakon dolaska u Pariz, s Leom je započela sakupljati umjetnine, zametke kasnije znamenite zbirke, koju su vizionarski obogaćivali osobito antologijskim modernističkim djelima, npr. Paula Cézannea (Portret gospođe Cézanne), Pierre-Augustea Renoira te tada još nepotvrđenih umjetnika poput Matissea (Žena sa šeširom i Joie de vivre) ili Picassa, koji je 1906. naslikao njezin znameniti portret (memoarsko-kritičarska knjiga o njemu objavljena je 1938), kao i radovima Paula Gauguina, Pierrea Bonnarda, Honoréa Daumiera, Henrija de Toulouse-Lautreca i Henrija Manguina. Nakon što joj se brat preselio 1914. u Italiju, kolekcija umjetnina je podijeljena; njoj su pripala većinom djela kubista te ona Picassova i Matisseova, a tu je zbirku potom obogatila kompozicijama Andréa Massona te Juana Grisa. Iako je s vremenom prodala većinu svojih umjetnina, njezino umjetničko kolekcionarstvo, pokroviteljstvo i mentorstvo snažno je utjecalo na razvoj likovnoga modernizma u Europi i svijetu.

Citiranje:

Stein, Gertrude. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2013 – 2024. Pristupljeno 29.3.2024. <https://www.enciklopedija.hr/clanak/stein-gertrude>.