STRUKE:

refleksija

ilustracija
REFLEKSIJA svjetlosti

refleksija (kasnolat. reflexio: odbijanje).

1. U fizici, odbijanje ravnih valova na graničnoj površini dvaju sredstava (medija). Ako je granična ploha glatka, tj. neravnine su prema valnoj duljini (λ) zanemarive, nastaje tzv. regularna refleksija, kod koje je upadni kut valova jednak kutu refleksije; u suprotnom slučaju nastaje difuzna refleksija: valovi se reflektiraju u svim smjerovima. Omjer reflektirane i upadne energije naziva se koeficijentom refleksije. Ako je taj koeficijent ovisan o valnoj duljini upadnih valova, nastaje selektivna refleksija. Kada ravni val prelazi iz gušćega sredstva u rjeđe, reflektirani je val u fazi s upadnim valom. U obrnutom slučaju reflektirani je val za π/2 (λ/4) pomaknut u fazi prema upadnomu valu. Upadni i reflektirani val daju interferencijom stojni val. Refleksijom elastičnoga transverzalnoga vala dobiva se transverzalni i longitudinalni reflektirani val. Longitudinalnoga reflektiranog vala nema ako je titranje upadnoga transverzalnog vala okomito na ravninu upada. (→ valovi)

Refleksija svjetlosti. Zraka svjetlosti koja pada na neku ravninu (Z) reflektira se tako da je upadni kut (α) jednak kutu refleksije (β), a upadna (u) i reflektirana (r) zraka leže u istoj ravnini N, okomitoj na ravninu Z. Reflektirana je svjetlost uvijek manjeg intenziteta nego upadna, jer dio energije upadne svjetlosti prelazi u drugo sredstvo (→ apsorpcija). To nije tako jedino kod totalne refleksije, koja nastaje kada zrake svjetlosti koje se šire iz optički gušćeg u optički rjeđe sredstvo padaju na granicu tih sredstava pod kutom većim od nekoga graničnoga kuta γ. Prema zakonu loma (→ refrakcija), u tom je slučaju kut loma veći od kuta upada. Ako je upadni kut takav da bi kut loma bio veći od 90°, dolazi do totalne refleksije. Granični kut γ dan je tada izrazom sin γ = n1/n2 (n1 indeks je loma rjeđeg, a n2 gušćega sredstva).

Intenzitet reflektirane svjetlosti ovisi o kutu upada i polarizaciji upadne svjetlosti (Fresnelove jednadžbe). Ako se zraka reflektira na granici dielektričkoga sredstva, intenzitet je reflektirane svjetlosti to veći što je veća razlika, a manji zbroj kuta upada i kuta loma. Ako je kut upada takav da reflektirana i lomljena zraka čine kut od 90°, reflektirana je zraka polarizirana (Brewsterov zakon), a ravnina polarizacije identična je s ravninom upada. Pojave analogne refleksiji svjetlosti javljaju se kod svih vrsta valova; tako npr. refleksijom zvučnih valova nastaje jeka. (→ optika)

2. U filozofiji, uspoređujuće, provjeravajuće naknadno promišljanje izravno zamijećenoga osjetilnoga sadržaja. U užem smislu refleksija je povratak duha samomu sebi nakon čina spoznaje, čime se omogućuje prihvaćanje spoznatoga, i to tako što spoznavajuće i spoznato stoje u odnosu međusobnoga impliciranja: dok u prvom činu zamjedbe, koji je izravno osjetilno zamjećivanje, spoznavajući duh izlazi van iz sebe, u drugom činu spoznaje, refleksiji, duh se vraća natrag samomu sebi skupa s pohranjenim osjetilnim materijalom koji u obliku predodžbe postaje »predmetom« mišljenja i onim što suuvjetuje mišljenje kao takvo.

refleksija. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2018. Pristupljeno 21.11.2018. <http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=52212>.