Cosenza [kozε'nca], grad i upravno središte istoimene pokrajine u Kalabriji, južna Italija; 64 073 st. (2021). Leži u dolini (238 m) na sastavu rijeke Crati i Busenta, okružen planinama. Utvrda iz X. st., koju su u XII. i XIII. st. proširili normanski vojvoda Roger II. i rimsko-njemački car Fridrik II. (Castello Normanno-Svevo) na brdu Pancrazio dominira starim dijelom grada, u kojem su romanička katedrala (XIII. t.), samostan i crkva sv. Franje Asiškoga (XIII. st.), zatim crkve San Domenico (XV. st.) i San Francesco di Paola (XV. st.), mnogobrojne palače. U gradu je početkom XVI. st. osnovana akademija (Academia Cosentina), posvećena filozofskim i književnim studijima, u sklopu koje od XVIII. st. djeluje i gradska knjižnica. Kalabrijsko sveučilište (osnovano 1972); muzeji, kazalište Rendano (1909). Prehrambena, tekstilna i drvna (pokućstvo) industrija. Turizam. – Osnovana vjerojatno u VIII. st. pr. Kr., od sredine IV. st. pr. Kr. bila je središte italskih Brutijaca, a od 204. pr. Kr. pod Rimljanima (Consentia) te je postala važna postaja na cesti Via Popilia. Nakon propasti Zapadnorimskoga Carstva 476. u sastavu je Odoakarove države pa pod Ostrogotima do 536. kada dolazi pod vlast Istočnorimskog (Bizantskog) Carstva. Od 1057. pod Normanima te potom u sastavu država kojih je Kalabrija bila dio, u XV. i XVI. st. istaknuto humanističko kulturno središte (»kalabrijska Atena«). Od 1860. u ujedinjenoj Italiji.
