Bernoulli [bεrnu'li], Daniel, švicarski matematičar, fizičar, botaničar, oceanograf i anatom (Groningen, 8. II. 1700 – Basel, 17. III. 1782). Sin Johanna Bernoullija i nećak Jakoba Bernoullija. Diplomirao (1721) na Sveučilištu u Baselu. Radio na Akademiji znanosti i umjetnosti u Sankt Peterburgu (1724–32), potom na Sveučilištu u Baselu. Izveo osnovnu jednadžbu za gibanje fluida (→ bernoullijeva jednadžba). Postavio je temelje kinetičke teorije plinova, u kojoj se točkaste čestice plina elastično sudaraju međusobno i sa stijenkama. Pokazao je da udarci molekula na površinu mogu objasniti pojavu tlaka te izveo Boyle-Mariotteov zakon (→ plinski zakoni). U knjizi Hidrodinamika (Hydrodynamica, 1738) primijenio je Newtonove zakone na gibanje fluida pa se smatra osnivačem hidrodinamike. Bavio se i matematikom, medicinom i oceanografskim istraživanjima, proračunavao je rad srca, oceanske struje, ponašanje broda na valovima, plimu i oseku, gibanja titrajućih i rotirajućih tijela, a bavio se i matematičkom teorijom vjerojatnosti. Bio je član Akademije znanosti i umjetnosti u Sankt Peterburgu (danas Ruska akademija znanosti) od 1733., francuske Akademije znanosti od 1748. i Royal Society od 1750.