struka(e): biologija | fizika
Delbrück, Max
američki biofizičar njemačkoga podrijetla
Rođen(a): Berlin, 4. IX. 1906.
Umr(la)o: Pasadena, 9. III. 1981.

Delbrück (njem. izgovor [dε'lbryk], engl. [de'lbruk]), Max, američki biofizičar njemačkoga podrijetla (Berlin, 4. IX. 1906Pasadena, 9. III. 1981). Doktorirao je teorijsku fiziku (1930) na Sveučilištu u Göttingenu. Bio je istraživač na Institutu za kemiju Društva cara Vilima za unaprjeđenje znanosti u Berlinu (1932–37) te u Kalifornijskom institutu za tehnologiju (Caltech) (1937–39), potom profesor fizike na Sveučilištu Vanderbilt u Nashvilleu, Tennessee (1940–47) te ponovno na Kalifornijskom institutu za tehnologiju profesor biologije (1947–77).

Surađujući s Lisom Meitner i Ottom Hahnom na neutronskom zračenju uranija, opisao je raspršenje gama-zračenja u Coulombovu polju (1933), danas Delbrückovo raspršenje. U radu O prirodi mutacije i strukture gena (Über die Natur der Genmutation und der Genstruktur, 1935) unaprijedio je razumijevanje prirode mutacija i strukture gena. U suradnji s američkim biokemičarom Emoryom Leonom Ellisom (1906–2003) otkrio je zakonitost povećavanja broja bakteriofaga (1939) i metodu brojanja plakova (prozirne zone na razmazima bakterija koje su dokaz prisutnosti bakteriofaga) te opisao biološke faze infekcije (adsorpcija bakteriofaga na bakterijsku stanicu, intenzivno umnožavanje, latentni period, efikasnost nasađivanja). U suradnji sa Salvadorom Edwardom Lurijom i Alfredom Dayom Hersheyem utvrdio je da bakterije mogu spontano mutirati iz oblika osjetljiva na virus u oblik otporan na virus (1943) i da kombiniranjem genetičkoga materijala različitih virusa mogu nastati nove varijante virusa (1946). Jedan od osnivača genetike mikroorganizama i pridonio je začetku molekularne biologije.

Za otkrića povezana s mehanizmom replikacije i genetičkom strukturom virusa s Hersheyem i Lurijom dobio je Nobelovu nagradu za fiziologiju ili medicinu (1969). Bio je član Nacionalne akademije znanosti SAD-a (od 1949), Američke akademije umjetnosti i znanosti (od 1959), njemačke Nacionalne akademije znanosti Leopoldina (od 1963), Royal Society (od 1967) i francuske Akademije znanosti (od 1978). Po njem je nazvan planetoid (15264 Delbrück).

Citiranje:

Delbrück, Max. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2013. – 2024. Pristupljeno 24.7.2024. <https://www.enciklopedija.hr/clanak/delbruck-max>.