struka(e):
ilustracija
DIODA, kristalna – a) shema PN-prijelaza (a - anoda, k - katoda); b) znak ispravljačke diode; c) grafički prikaz ovisnosti struje kroz ispravljačku diodu o polaritetu i visini napona

dioda (di- + [elektr]oda), elektronički otpornički element s dvjema elektrodama i s dvama priključcima, kojemu električna vodljivost izrazito ovisi o polaritetu električnoga napona između elektroda, pa zato propušta električnu struju gotovo samo u jednom (propusnom) smjeru.

Propusni smjer postiže se kad je anoda na pozitivnijem potencijalu od katode; tada kroz diodu teče propusna električna struja. Dioda je nepropusno (zaporno) polarizirana kad je katoda na pozitivnijem potencijalu od anode i tada kroz diodu teče vrlo malena, zaporna električna struja. Ako zaporni električni napon prijeđe neku vrijednost, koja se naziva probojni napon, dolazi do naglog porasta zaporne električne struje, što može prouzročiti uništenje diode. Idealna dioda karakterizirana je nultim električnim naponom između priključaka u propusnom smjeru (u = 0 za i ≥ 0) i nultom električnom strujom u nepropusnom smjeru (i = 0 za u ≤ 0).

Vakuumska dioda (John Ambrose Fleming, 1904) elektronska je cijev s dvjema elektrodama u vakuumu, od kojih je jedna (katoda) užarena, a druga (anoda) hladna. Danas se primjenjuje samo u posebne svrhe. Vakuumska dioda propusna je kada je negativni pol na užarenoj elektrodi, a pozitivni na hladnoj elektrodi pa se vođenje električne struje ostvaruje strujanjem elektrona od katode prema anodi, a nepropusna je kada je užarena elektroda pozitivna.

Poluvodička ili kristalna dioda sastoji se od dvaju slojeva poluvodičkoga kristala različita tipa (p i n). Anoda je povezana s p-poluvodičem, a katoda s n-poluvodičem.

Ispravljačka dioda pokazuje veliku razliku vodljivosti u propusnom i nepropusnom smjeru, pa se rabi u ispravljačima, usmjerivačima i demodulatorima (u zapornom smjeru djeluje kao isključena sklopka). Oblik je diode koji se najčešće primjenjuje.

Zenerova dioda postaje, pri tzv. Zenerovu naponu, naglo vodljiva u nepropusnom smjeru, pa služi kao stabilizator električnoga napona.

Tunelska dioda ili Esakijeva dioda rabi se kao brza sklopka ili oscilator, a Gunnova dioda (po britanskom fizičaru Johnu Battiscombeu Gunnu, 1963) kao oscilator, pojačalo i modulator na vrlo visokim frekvencijama, u području generiranja.

Varaktor, kapacitivna dioda ili varikap u zapornom se smjeru ponaša kao kondenzator s kapacitetom ovisnim o naponu.

Fotodioda primjenjuje unutarnji fotoefekt i vodljivost joj ovisi o osvjetljenju, pa se rabi kao pretvornik svjetlosne informacije u električnu.

Svjetleća dioda (engl. Light Emitting Diode, LED) emitira nekoherentnu svjetlost pri prolasku električne struje i rabi se kao pretvornik električne informacije u svjetlosnu, većinom za signalna svjetla različitih boja ili kao dio svjetlećega optoelektroničkoga pokaznika (→ fotoelektrični elementi).

Laserska dioda emitira koherentnu svjetlost nastalu stimuliranom emisijom koja je rezultat rekombinacije vodljivih elektrona i šupljina pobuđenih električnom strujom i rabi se kao osnovna sastavnica poluvodičkog lasera.

Schottkyjeva dioda nastaje spajanjem poluvodiča s metalom. Omogućuje brz prijelaz iz propusnog stanja u nepropusno, pa se primjenjuju u visokofrekventnim strujnim krugovima.

Simboli dioda u elektrotehničkim shemama

značenje simbola IEC simboli alternativni simboli
dioda
svjetleća dioda
fotodioda
Zennerova dioda
Schottkyjeva dioda
varaktor, varikap,
kapacitivna dioda
tunelska dioda
Citiranje:

dioda. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2013 – 2024. Pristupljeno 24.2.2024. <https://www.enciklopedija.hr/clanak/dioda>.