Eudoks (Eudokso) iz Knida (grčki Εὔδοξος, Eúdoksos), grčki matematičar i astronom (Knid, danas Turska, oko 408. ili oko 390 pr. Kr. – Knid, oko 355. ili oko 337. pr. Kr.). Učio je matematiku i medicinu u Tarantu na Siciliji, u Ateni i u Heliopolisu u Egiptu. U Kiziku je osnovao školu koja je imala velik broj sljedbenika, djelovao je i u Platonovoj Akademiji. U Knidu je izgradio zvjezdarnicu, a njegov je zvjezdani katalog Pojave (Φαινόμενα, Phainómena) bio temelj za Hiparhova otkrića.
U teoriji omjera bavio se kontinuiranim veličinama, uveo strogu definiciju realnih brojeva i razriješio problem neusporedivosti nekih duljina (npr. duljine stranice i dijagonale kvadrata). Dokazao je da je površina kruga razmjerna kvadratu svojega polumjera, da je volumen piramide jednak jednoj trećini volumena prizme i da je volumen stošca jednak jednoj trećini volumena cilindra ako su im jednake osnovice i visine. Pokušao je rastumačiti nepravilnosti u gibanju Mjeseca, Sunca i planeta s pomoću modela od 27 kružnih gibanja (koncentričnih sfera). Rabio je godinu u trajanju od 365,25 dana, definirao kut između ekliptike i nebeskog ekvatora. Smatra se da je izumio sunčani sat (→ gnomon). Po njem su nazvani krateri na Mjesecu i na Marsu (Eudoxus).
