dvojne zvijezde

ilustracija
DVOJNE ZVIJEZDE, Krüger 60, snimljeno 1908 (lijevo); 1920 (desno)

dvojne zvijezde (binarne zvijezde), sustavi dviju zvijezda koje se pod uzajamnim gravitacijskim djelovanjem gibaju oko zajedničkoga središta mase. U svemiru je broj dvojnih i višestrukih zvijezda veći od broja pojedinačnih zvijezda kao što je Sunce.

Položaj baricentra, periodi ophoda i svojstva putanja ovise o masama zvijezda i o njihovu međusobnom razmaku; baricentar je bliže geometrijskomu središtu zvijezde veće mase, a što je razmak između zvijezda manji, period ophoda je kraći.

U dvojnim zvjezdanim sustavima uočene su sve vrste zvijezda: zvijezde glavnoga niza (npr. Albireo, Alfeka, Eltanin), bijeli patuljci (npr. Sirius, Prokion, Mira), cefeide (Delta Cefeja), pulsari i crne rupe (Cygnus X-1). Bliske dvojne zvijezde mogu uzajamno razmjenjivati masu i zbog toga se razviti na način na koji pojedinačne zvijezde ne mogu, npr. nove zvijezde i supernove vrste Ia.

Podjela dvojnih zvijezda prema načinu otkrivanja

Vizualne dvojne zvijezde vide se s pomoću teleskopa kao zasebne zvijezde, npr. Antares i 61 Labuda. Često imaju orbitalne periode od nekoliko stoljeća ili tisućljeća.

Astrometrijske dvojne zvijezde vide se kao jedna zvijezda, a prisutnost neprimjetne zvijezde otkriva se po poremećajima gibanja (nejednoliko gibanje) vidljive zvijezde. Primjerice, dvojnost Siriusa otkrivena je astrometrijski (1844), a razvojem teleskopa snimljena je i druga zvijezda (1862).

Fotometrijske (pomrčinske) dvojne zvijezde vide se kao jedna zvijezda, a prisutnost neprimjetne zvijezde otkriva se po periodičnom smanjenju sjaja vidljive, do kojega dolazi kada zvijezde zaklanjaju jedna drugu, npr. Algol i Kapela. Na temelju oblika krivulje promjene jakosti sjaja određuju se svojstva zvijezda.

Spektroskopske dvojne zvijezde vide se kao jedna zvijezda, a prisutnost neprimjetne zvijezde otkriva se po periodičnom udvostručivanju spektralnih linija. Spektralne linije zvijezde koja se giba prema Zemlji pomiču se prema modromu, a spektralne linije zvijezde koja se giba od Zemlje prema crvenomu dijelu spektra. Spektroskopske dvojne zvijezde većinom su bliske dvojne zvijezde (npr. Spika i Šeliak), tj. one kojima su promjeri putanja usporedivi s promjerima samih zvijezda. Bliske dvojne zvijezde razlikuju se po tome jesu li odijeljene (razvijaju se svaka zasebno), poluodijeljene (jedna ili obje zvijezde se gravitacijski izdužuju u smjeru središta mase) ili dodirne (kontaktne), pa dolazi do prijenosa tvari s jedne zvijezde na drugu. Ako obje zvijezde popune svoje Rocheove šupljine, doći će do međudjelovanja njihovih vanjskih slojeva i one će stvoriti zajedničku atmosferu. (→ dopplerov efekt).

Citiranje:
dvojne zvijezde. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2021. Pristupljeno 18. 8. 2022. <http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=16768>.