TRAŽI DALJE:
STRUKE:

muze

ilustracija
MUZE, prikaz devet muza na rimskom sarkofagu, I. st. pr. Kr., Rim, Kapitolijski muzej

muze (grč. Μοῦσαι, Moũsai), u grčkoj mitologiji, kćeri Zeusa i Mnemozine, prema nekima Urana i Geje. Božice su pjeva, pamćenja, znanja, sjećanja i zaštitnice pjesnikâ. Homer ih navodi tri, Heziod ih već poimence navodi devet. S vremenom se učvrstio broj devet, a od helenističkoga razdoblja svaka pojedina muza predstavlja i štiti određeno umijeće ili umjetnost: Kaliopa epsko pjesništvo i govorništvo, Klio povijest, Polihimnija ozbiljno pjesništvo i mimiku, Euterpa flautističko umijeće, Terpsihora ples, Erata ljubavno pjesništvo, Melpomena tragediju, Talija komediju, Uranija astronomiju. Herodot je svaku knjigu svoje Povijesti posvetio jednoj muzi. One slave i razveseljuju bogove, a na čelu im je Apolon Muzeget (grč. Mousēgétēs: predvodnik muza). Najpoznatija središta kulta bila su na Olimpu i na beotskoj gori Helikonu, a njihovih je svetišta (muzej) bilo po cijelome grčkome svijetu. U Rimljana su se često poistovjećivale s izvorskim božicama (Kamene, lat. Camenae). S vremenom muze u oba naroda gube religijsku narav i ostaju uglavnom drugo ime za umjetnost ili pojedine joj grane; po njima je već u starini nazvana glazbena umjetnost (muzika). – Čest motiv u likovnim umjetnostima (skupina muza, reljef iz III. st. pr. Kr.; A. Canova; slikari: A. Mantegna, Tintoretto, A. Medulić, N. Poussin, A. Böcklin, G. De Chirico), pjesništvu (F. Hölderlin, P. Claudel), operi (G. F. Händel), baletu (Lanz).

Citiranje:
muze. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2021. Pristupljeno 23. 9. 2021. <http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=42616>.