TRAŽI DALJE:
STRUKE:

refleksija

ilustracija
REFLEKSIJA svjetlosti

refleksija (kasnolat. reflexio: odbijanje).

1. U fizici, odbijanje ravnih valova na graničnoj površini dvaju optičkih sredstava ili medija. Ako je granična ploha glatka, tj. neravnine su prema valnoj duljini (λ) zanemarive, nastaje pravilna refleksija; u suprotnom slučaju nastaje difuzna refleksija: valovi se reflektiraju u svim smjerovima. Koeficijent refleksije omjer je reflektirane i upadne energije, tj. omjer amplituda reflektiranoga i upadnoga vala. Selektivna refleksija nastaje ako koeficijent refleksije ovisi o valnoj duljini upadnih valova.

Kada ravni val prelazi iz gušćega sredstva u rjeđe, reflektirani je val u fazi s upadnim valom. U obrnutom slučaju reflektirani je val za π/2 (λ/4) pomaknut u fazi prema upadnomu valu. Upadni i reflektirani val daju interferencijom stojni val. Refleksijom transverzalnoga vala dobiva se transverzalni i longitudinalni reflektirani val. Longitudinalnoga reflektiranog vala nema ako je titranje upadnoga transverzalnog vala okomito na ravninu upada. Refleksijom zvučnih valova nastaje jeka. (→ valovi)

Refleksija svjetlosti. Zraka svjetlosti koja pada na neku ravninu (Z) reflektira se tako da je upadni kut (α) jednak kutu refleksije (β), a upadna (u) i reflektirana (r) zraka leže u istoj ravnini N, okomitoj na ravninu Z. Reflektirana je svjetlost uvijek manje svjetlosne jakosti nego upadna, jer dio energije upadne svjetlosti prelazi u drugo sredstvo (→ apsorpcija). To nije tako jedino kod totalne refleksije, koja nastaje kada svjetlosne zrake šireći se iz optički gušćeg u optički rjeđe sredstvo padaju na granicu tih sredstava pod kutom većim od nekoga graničnoga kuta γ. Prema zakonu loma (→ refrakcija), u tom je slučaju kut loma veći od kuta upada. Ako je upadni kut takav da bi kut loma bio veći od 90°, dolazi do totalne refleksije. Granični kut γ dan je tada izrazom sin γ = n1/n2 (n1 indeks je loma rjeđeg, a n2 gušćega sredstva).

Svjetlosna jakost reflektirane svjetlosti ovisi o kutu upada i polarizaciji upadne svjetlosti (Fresnelove jednadžbe). Ako se zraka reflektira na granici dielektričkoga sredstva, intenzitet je reflektirane svjetlosti to veći što je veća razlika, a manji zbroj kuta upada i kuta loma. Ako je kut upada takav da reflektirana i lomljena zraka čine kut od 90°, reflektirana je zraka polarizirana (Brewsterov zakon), a ravnina polarizacije identična je s ravninom upada. (→ optika)

2. U filozofiji, uspoređujuće, provjeravajuće naknadno promišljanje izravno zamijećenoga osjetilnoga sadržaja. U užem smislu refleksija je povratak duha samomu sebi nakon čina spoznaje, čime se omogućuje prihvaćanje spoznatoga, i to tako što spoznavajuće i spoznato stoje u odnosu međusobnoga impliciranja: dok u prvom činu zamjedbe, koji je izravno osjetilno zamjećivanje, spoznavajući duh izlazi van iz sebe, u drugom činu spoznaje, refleksiji, duh se vraća natrag samomu sebi skupa s pohranjenim osjetilnim materijalom koji u obliku predodžbe postaje »predmetom« mišljenja i onim što suuvjetuje mišljenje kao takvo.

Citiranje:
refleksija. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2021. Pristupljeno 21. 10. 2021. <http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=52212>.