TRAŽI DALJE:
STRUKE:

strujanje

strujanje, gibanje fluida (tekućine ili plina) koje se može odvijati unutar neke cijevi ili korita, oko nepomičnoga predmeta ili oko predmeta koji se giba u fluidu. Grafički se može prikazati s pomoću strujnica, zamišljenih linija koje svojom gustoćom predočuju iznos brzine gibanja, a nagibom tangente smjer brzine u nekoj točki. Opisuje se s pomoću Bernoullijeve jednadžbe.

Prema viskoznosti fluida razlikuje se strujanje idealnoga (nema viskoznosti) i realnoga fluida.

Strujanje idealnoga fluida kroz cijev u svim je točkama presjeka cijevi jednake brzine, a nema otpora sredstva ako se tijelo giba kroz idealni fluid ili ako idealni fluid struji oko nepomičnoga tijela.

Strujanje realnoga fluida kroz usku cijev najbrže je u sredini cijevi, prema rubovima usporava te je uz samu stijenku cijevi brzina strujanja jednaka nuli. Strujanje realnoga fluida oko zapreke stvara granični sloj fluida uz samu zapreku kojemu je brzina mala, s povećanjem udaljenosti od zapreke brzina se povećava do brzine koja bi bila bez zapreke. Gibanje tijela u realnome fluidu oblikuje granični sloj fluida koji se giba zajedno s tijelom, granični sloj povlači za sobom susjedni sloj koji se giba malo sporije od tijela ali povlači za sobom susjedni sloj itd. Što su slojevi fluida udaljeniji od tijela, njihova je brzina sve bliža brzini koju bi imali bez gibanja tijela.

Prema putanjama čestica fluida razlikuje se laminarno i turbulentno strujanje.

Laminarno strujanje je mirno, jednolično, usporedno gibanje svih slojeva fluida jednakom brzinom. Održava se pri niskim vrijednostima Reynoldsova broja.

Turbulentno strujanje je nejednoliko gibanje fluida u kojem se slojevi miješaju, a vektori brzina čestica razlikuju se u smjerovima i iznosima.

Prema promjenljivosti brzine razlikuje se stacionarno i nestacionarno strujanje.

Stacionarno strujanje (ustaljeno strujanje) je strujanje kroz stvarnu ili zamišljenu cijev pri kojem je protok kroz svaki presjek cijevi stalan.

Nestacionarno strujanje (neustaljeno strujanje) je strujanje kroz stvarnu ili zamišljenu cijev pri kojem je protok kroz promatrane presjeke cijevi različit.

Prema stvaranju vrtloga pri strujanju razlikuju se vrtložno i potencijalno strujanje.

Vrtložno strujanje oblikuje vrtloge, tj. strujnice nisu neprekinute linije.

Potencijalno strujanje ne oblikuje vrtloge, strujnice su neprekinute linije, a brzina strujanja može se prikazati s pomoću tzv. potencijalne funkcije.

Prema stlačivosti fluida razlikuje se nestlačivo ili stlačivo strujanje.

Nestlačivo strujanje je strujanje kojemu gustoća fluida ostaje stalna. Primjerice strujanje vode najčešće je nestlačivo, ali postaje stlačivo kad se pojavi velika razlika između tlakova, npr. u slučaju podvodne eksplozije.

Stlačivo strujanje je strujanje fluida promjenljive gustoće. Strujanje plinova najčešće je stlačivo, ali može se smatrati nestlačivim pri niskim vrijednostima Machova broja, npr. nestlačivim se može smatrati strujanje zraka oko zrakoplova koji leti podzvučnom brzinom, dok je kod nadzvučnih brzina strujanje zraka stlačivo.

Prijenos topline strujanjem je konvekcija.

Citiranje:
strujanje. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2020. Pristupljeno 9. 7. 2020. <http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=58473>.