struka(e):

glavni planetoidni pojas, područje Sunčeva sustava između Marsove i Jupiterove putanje u kojem se gibaju patuljasti planet Cerera, oko 750 000 planetoida s promjerom većim od 1 km (npr. Bošković, Brač, Brozović, Gaspra, Heba, Higijeja, Hrvatska, Hvar, Ida, Irida, Istra, Jadran, Junona, Lutecija, Matilda, Palada, Paskvić, Poreč, Puljanka, Vesta) i milijuni manjih. U tom se pojasu ne nalaze planetoidi Amori, Apoloni i Trojanci.

Planetoidni pojas oblikovao se kad i ostali dijelovi Sunčeva sustava, a gravitacijski utjecaj Jupitera onemogućio je stvaranje planeta, ograničio širinu pojasa i odredio položaje Kirkwoodovih pukotina.

Smatra se da su u tom području postojala veća tijela koja su prvih 10 milijuna godina bila iznutra vruća. Ta su tijela bila izložena mnogobrojnim udarima pa su razmrvljena. Nakon sudara većih planetoida nastaju obitelji planetoida tj. skupine planetoida kojima su slični elementi putanja. Poznato ih je više od stotinu, a smatra se da postupno gube članove. Sadašnji planetoidni pojas sadrži samo 0,1% mase prvotnoga, oko 4% mase Mjeseca, a ostatak je Sunčevim vjetrom potisnut u svemir. (→ kuiperov pojas; oortov oblak; raspršeni disk)

Citiranje:

glavni planetoidni pojas. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2013 – 2024. Pristupljeno 19.3.2024. <https://www.enciklopedija.hr/clanak/glavni-planetoidni-pojas>.