STRUKE:

Cockcroft, John Douglas

ilustracija
COCKCROFT, John Douglas

Cockcroft [kɔ'krɔft], John Douglas, engleski nuklearni fizičar (Todmorden, West Yorkshire, 27. V. 1897Cambridge, 18. IX. 1967). Diplomirao 1922. na Sveučilištu u Manchesteru, doktorirao 1925. na Sveučilištu u Cambridgeu gdje je bio profesor (1939–46) i ravnatelj Churchill Collegea (1959–67). Za II. svjetskog rata radio na istraživanjima radara, bio ravnatelj Montrealskoga laboratorija (1944–46) koji je s Projektom Manhattan surađivao na proizvodnji nuklearnog oružja, potom ravnatelj Instituta za istraživanje atomske energije (AERE) u Harwellu (1946–59).

Istraživački rad započeo je u Cavendishovu laboratoriju na fizici pri ekstremno niskim temperaturama surađujući s Ernestom Rutherfordom i Pjotrom Leonidovičem Kapicom. S Ernestom Thomasom Sintonom Waltonom izgradio akcelerator čestica (Cockcroft-Waltonov akcelerator) i prvi (1932) postigao transmutaciju atomske jezgre (pretvaranje litija u helij) s pomoću ubrzanih čestica (protona): 73Li + p → 242He + 17,2 MeV. Poslije je, s pomoću ubrzanih protona, deuterona i alfa-čestica, postigao transmutaciju ugljika, dušika i kisika. Za pionirski rad na transmutacijama atomskih jezgara s pomoću umjetno ubrzanih atomskih čestica podijelio je s Waltonom Nobelovu nagradu za fiziku 1951. Bio je član Royal Society (od 1936) i Američke akademije umjetnosti i znanosti (od 1950). Po njem je nazvan krater na Mjesecu (Cockcroft).

Citiranje:
Cockcroft, John Douglas. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2021. Pristupljeno 29. 7. 2021. <http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=12159>.