Saturn

Saturn, šesti planet po udaljenosti od Sunca. Vidljiv je sa Zemlje golim okom i zato poznat od davnine (prividna magnituda –0,55 do +1,17). Nazvan je po Saturnu, bogu u rimskoj mitologiji.

Putanja i vrtnja

Od Sunca je prosječno udaljen 1434 milijuna kilometara, tj. 9,583 astronomske jedinice. Putanja mu je izduljena (ekscentricitet 0,0565) i neznatno nagnuta s obzirom na ekliptiku (inklinacija 2,485º). Obiđe Sunce za 29,46 zemaljskih godina.

Ekvator mu je otklonjen od ravnine putanje za 26,73°. Okrene se oko rotacijske osi za 10 h 22 min 38 s.

Fizička svojstva

Tijelo mu je znatno splošteno (ekvatorski promjer 120 536 km, oko 9,5 puta veći od Zemljina, a polarni promjer 108 728 km, oko 8,5 puta veći od Zemljina). Masa mu je 95 puta veća od Zemljine, drugi je po masi u Sunčevu sustavu. Najmanje je gustoće, tj. jedini je planet kojemu je gustoća manja od gustoće vode (687 kg/m³). Površinsko gravitacijsko ubrzanje malo je veće od Zemljina (10,44 m/s²). Blagog je sjaja (albedo 0,499). Unutrašnjost Saturna čini mala stjenovita jezgra okružena slojem metalnoga tekućeg vodika, iznad njega slojem tekućega molekularnog vodika zasićenoga helijem, a na udaljenosti od 1000 km od središta vodik i helij postaju plinovi. Temperatura u središtu doseže oko 12 000 K. Planet nema čvrstu površinu, pa je ona definirana kao područje u kojem je atmosferski tlak jednak atmosferskomu tlaku na Zemlji iznad površine mora, tj. 100 kPa. Unutarnji izvor topline omogućuje da Saturn zrači u svemir više energije nego što prima od Sunca. Magnetsko polje najjače je na ekvatoru, 20 µT, malo je slabije od Zemljina magnetskoga polja. Magnetosfera je mnogo manja od Jupiterove, promjenljiva polumjera i složene strukture, budući da Saturnovi prsteni i unutarnji sateliti međudjeluju s njezinom plazmom.

Atmosfera

U atmosferi se primjećuju tamnije pruge (pojasi) i svjetlije (zone) usporedne s ekvatorom, manje istaknute nego kod Jupitera. Pojasi i zone struje u suprotnim smjerovima: od istoka prema zapadu ili od zapada prema istoku; u pojasima ohlađeni plinovi poniru, a u zonama se zagrijani plinovi dižu. Vanjski slojevi atmosfere sadržavaju 96,3% molekularnoga vodika i 3,25% helija po volumenu. Zabilježeni su amonijak (NH3), etin (C2H2), etan (C2H6), propan (CH3CH2CH3), fosfin (PH3) i metan (CH4). U najvišem sloju, na temperaturi 100 do 160 K, oblaci se sastoje od amonijačnog leda, ispod njih, na temperaturi 185 do 270 K, nalaze se oblaci vodenoga leda, u najnižem sloju, temperature 270 do 330 K, nalaze se oblaci koji sadržavaju kapljice vode s otopljenim amonijakom. Među oblacima se opažaju vrtlozi, kao Velika bijela pjega. Infracrveno zračenje otkriva topliji polarni vrtlog, tzv. vruću pjegu. Brzina vjetra dostiže 500 m/s.

Sateliti i prsteni

Oko Saturna zabilježena su 83 prirodna satelita, a najveći su: Titan, jedini satelit u Sunčevu sustavu koji ima gustu atmosferu, Reja, Japet, Diona, Tetija, Enkelad, Mimant, Hiperion, Feba, Jan, Epimetej, Prometej i Pandora. Većinom su nazvani po titanima u grčkoj mitologiji.

Saturnov prsten prvi je vidio Christiaan Huygens 1655. Glavni dio prstena dijeli se na prsten A (vanjski) unutar kojega je Enckeova pukotina i prsten B (srednji), između kojih je Cassinijeva pukotina, te prsten C (unutarnji). Prsten D nalazi se najbliže planetu, dok se dalje od glavnoga dijela nalazi tanak prsten F, širi prsten G i najširi E usred kojega se giba satelit Enkelad. Debljina je glavnoga dijela prstena 1 km. Čine ga uglavnom ledene i manje, često stjenovite čestice, volumen kojih je od praha pa do tijela metarskoga promjera. Na oblik i stvaranje pukotina unutar prstena gravitacijski utječu pastirski sateliti (Atlas, Dafnis, Pan, Pandora i Prometej).

Istraživanje međuplanetskim letjelicama

Saturn su istraživale svemirske letjelice Pioneer 11 (1979), Voyager 1 (1980), Voyager 2 (1981), a umjetnim je satelitom postala svemirska letjelica Cassini u srpnju 2004. i slala je podatke i fotografije Saturna, njegovih prstena i satelita do rujna 2017. kada je usmjerena u Saturnovu atmosferu.

Citiranje:
Saturn. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2021. Pristupljeno 4. 12. 2022. <http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=54704>.