selenografija

selenografija (grč. σελήνη: Mjesec + -grafija), grana astronomije koja opisuje i kartografira reljefne oblike na Mjesečevoj površini.

Povijesni razvoj

Početak selenografije obično se povezuje s prvim teleskopskim opažanjima Galilea Galileija. On je svijetla i neravna područja Mjesečeve površine nazvao kopnima, a tamna i ravnija područja morima (1609). Johannes Hevelius je u djelu Selenografija ili opis Mjeseca (1647) dao crtež s mnoštvom pojedinosti Mjesečeve površine, nazivima mora, zaljeva i planinskih lanaca. Prvi kartografski prikaz Mjesečeve površine objavio je Johann Heinrich von Mädler (1834–36). William Henry Pickering objavio je Fotografski atlas Mjeseca (1903). Kartografiranje dalje strane Mjeseca započelo je nakon što je sovjetska letjelica Luna 3 (1959) snimila dio površine koji se ne može vidjeti sa Zemlje.

Selenografske koordinate

Selenografske širine računaju se od Mjesečeva ekvatora prema sjeveru i jugu od 0° do 90°.

Selenografske dužine računaju se od središnjega meridijana (meridijana koji se nalazi u središtu bliže strane) od 0° do 180° na zapad i na istok, tj. od 0° do 90° na bližoj strani.

Reljefni oblici

More (lat. mare) je ravnica okružena planinskim lancima, tamnija, ravnija i oko 1 km niža od srednje razine Mjesečeve površine. Planinski obrubi nastali su od materijala potisnuta i izbačena pri udaru, a ravnice su se oblikovale izlijevanjem lave u kratere, nekad i milijunima godina poslije udara. Imenovana su 22 mora i jedan ocean (u njima nema vode). Prekrivaju približno 17% Mjesečeve površine i uglavnom se nalaze na strani okrenutoj prema Zemlji tj. prekrivaju 31% površine bliže strane i 2% površine dalje strane. Slični reljefni oblici nazivaju se jezero (lacus), imenovanih je 20, močvara (palus), imenovane su tri, i zaljev (sinus), imenovano ih je 11.

Kopno je svjetlije područje između mora, izbrazdano pukotinama, kraterima i planinama. Gustoća kratera na kopnu u prosjeku je 30 puta veća nego u morima. Najdublji krater doseže dubinu 13 km (South Pole-Aitken basin) u odnosu na srednju razinu Mjesečeve sfere.

Krater (crater) je najčešći reljefni oblik, a imenovane su tisuće kratera. Ostali su kopneni reljefni oblici lanac kratera (catena), imenovanih 20, planina i planinski lanac (mons i montes), imenovanih 49, pukotina i sustavi pukotina (rima i rimae), imenovanih oko 100, nabor i nabori (dorsum i dorsa), imenovanih 39, rasjed (rupes), imenovanih osam, dolina (vallis), imenovanih 12, i dr.

Krater je kružna udubina ravnoga dna nižeg od okolnog terena, uzdignutih rubova, unutarnjih padina strmijih od vanjskih padina. U središtu udubine ponekad se nalazi uzvišenje, osamljena gora. Od mnogih se kratera radijalno šire pruge (zrake) nastale od materijala potisnutog prilikom udara. Zabilježeno je 5185 kratera s promjerom većim od 20 km, a smatra se da postoji oko milijun kratera kojima je promjer veći od kilometra. Nazvani su po znanstvenicima i filozofima: Aristarchus, Archimedes, Copernicus, Kepler, Ptolemaeus, Tycho. Među njima su tri nazvana po hrvatskim znanstvenicima: Boscovich, Mohorovičić i Tesla. Neimenovani krateri se na kartama označavaju velikim latiničnim slovom koje se pridodaje imenu najbližega imenovanoga kratera (npr. Boscovich A, Boscovich B, Boscovich C). Planinski lanci većinom su nazivani prema planinskim lancima na Zemlji: Alpe, Apenini, Karpati, Kavkaz, Pireneji, a planine po znanstvenicima, npr. Mons Ampère, Mons Bradley, Mons Huygens.

Istaknutija Mjesečeva mora

hrvatski naziv latinski naziv promjer (km)
Istočno more Mare Orientale 294
Južno more Mare Australe 997
More hladnoće Mare Frigoris 1446
More kiša Mare Imbrium 1146
More kriza Mare Crisium 556
More nektara Mare Nectaris 340
More oblaka Mare Nubium 715
More otoka Mare Insularum 512
More para Mare Vaporum 242
More plodnosti Mare Fecunditatis 840
More tišine Mare Tranquillitatis 876
More valova Mare Undarum 245
More vedrine Mare Serenitatis 674
More vlage Mare Humorum 420

Mjesečeva jezera, močvare, ocean i zaljevi

hrvatski naziv latinski naziv promjer (km)
Jezero proljeća Lacus Veris 396
Jezero snova Lacus Somniorum 384
Močvara epidemije Palus Epidemiarum 286
Ocean oluja Oceanus Procellarum 2592
Središnji zaljev Sinus Medii 287
Zaljev duge Sinus Iridum 249
Zaljev rose Sinus Roris 202

Istaknutiji Mjesečevi krateri

krater promjer (km) dubina (km) osoba po kojoj je krater nazvan
Albategnius 129 4,4 al-Battani
Aristarchus 40 3,7 Aristarh sa Sama
Aristoteles 87 3,3 Aristotel
Archimedes 81 2,1 Arhimed
Boscovich 46 1,8 Ruđer Josip Bošković
Copernicus 93 3,8 Nikola Kopernik
Eratosthenes 59 3,6 Eratosten iz Cirene
Kepler 32 2,6 Johann(es) Kepler
Mohorovičić 61 nepoznata Andrija Mohorovičić
Plato 101 1,47 Platon
Ptolemaeus 154 2,4 Klaudije Ptolemej
Tesla 43 nepoznata Nikola Tesla
Tycho 85 4,8 Tycho Brahe

Istaknutiji Mjesečevi planinski lanci

planinski lanac podrijetlo naziva
Montes Alpes Alpe, gorje u Europi
Montes Apenninus Apenini, gorje u Europi
Montes Carpatus Karpati, gorje u Europi
Montes Haemus grčki naziv za Staru planinu, gorje u Europi
Montes Jura Jura, gorje u Europi
Montes Pyrenaeus Pireneji, gorje u Europi
Montes Riphaeus grčki naziv za Ural, gorje koje dijeli Europu i Aziju
Montes Teneriffee Tenerife, otok u Atlantskom oceanu
Citiranje:
selenografija. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2021. Pristupljeno 14. 8. 2022. <http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=71014>.