TRAŽI DALJE:
STRUKE:

Brinje

ilustracija
BRINJE
ilustracija1ilustracija2ilustracija3

Brinje, gradić i općinsko središte u Lici, 32 km istočno od Senja; 1479 st. (2011). Leži u Brinjskom polju, na 481 m visine. Nalazi se uz Jozefinsku cestu koja spaja Karlovac i Senj preko prijevoja Vratnika (694 m), nedaleko od autoceste Zagreb–Ploče. Osim u tradicionalnoj poljoprivredi (uzgoj goveda i svinja), stanovnici su zaposleni u drvnoj proizvodnji. Na brijegu usred naselja nalazi se grad (castrum) Sokolac iz XV. st., podignut na mjestu prapovijesne gradine, s ulaznom branič-kulom i utvrđenom kasnogotičkom trokatnom kapelom Svetoga Trojstva. Na gotičkim svodovima u kripti i na katu isklesani su grbovi Frankapana i Gorjanskih. Uz Sokolac su Frankapani podignuli utvrđeno predgrađe opasano zidinama u obliku nepravilna šesterokuta, pojačana kulama i bastionom; za protuosmanskih ratova (XVI–XVII. st.) predgrađe je pretvoreno u manje krajiško naselje. Današnja župna crkva sv. Marije podignuta je 1700. nad ostatcima istoimene samostanske gotičke crkve iz druge polovice XV. st. Kapela sv. Fabijana i Sebastijana kasnoromanička je jednobrodna crkva iz XIV. st. Na groblju je gotička jednobrodna crkva sv. Vida iz XIV. st. s masivnim zvonikom na čijem su pročelju isklesani grbovi Frankapana i Devinskih. Pravoslavna crkva Preobraženja Gospodnjega izgrađena je 1933. – U blizini brončanodobni nalazi; u nedalekom Humcu terasa s japodskim opkopima. Ondje je bilo rimsko naselje Monetium. Manje utvrđenje sagrađeno u drugoj polovici XII. ili prvoj polovici XIII. st. od 1290. bilo je u posjedu Krčkih knezova, kasnijih Frankapana. Na važnosti dobiva kao odmorište na cesti između Modruša i Senja. U Brinju je 1412. kao gost boravio kralj Sigismund Luksemburgovac, a 1425. održan je zbor devetoro braće Frankapana. Podjelom nasljedstva Frankapana 1449., Brinje je kao središte samostalnoga kneštva pripalo Bartulu IX., rodonačelniku brinjskoga ogranaka Frankapana. Za protuosmanskih ratova važno je uporište u sastavu Hrvatske krajine kao dio Senjske kapetanije (od 1537). Zbog iznimnoga geostrateškog položaja, Osmanlije su ga neuspješno opsjedale četiri puta (1530., 1623., 1630. i 1661). Iz Senja su 1618. ondje preseljene 83 obitelji uskoka, dok se kasnije tijekom XVII. st. doseljuje i pravoslavno stanovništvo. Istjerivanjem Osmanlija iz Like za Velikoga (Bečkoga) rata za oslobođenje (1683–99) brinjska utvrda gubi na značenju. Tu su izbili krajiški ustanci protiv reformnih zahvata središnjih vlasti Vojne krajine (1719. i 1746). Od sredine XVIII. st. sjedište satnije u Otočkoj pukovniji, a zatim u Ogulinskoj. Sjedištem velike općine postaje razvojačenjem Vojne krajine 1873., od 1881. u sastavu je Ličko-krbavske županije, a od 1892. sjedište je kotara. U samostalnoj Hrvatskoj Brinje je od 1992. u sastavu Ličko-senjske županije.

Citiranje:
Brinje. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2021. Pristupljeno 25. 9. 2022. <http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=9533>.