STRUKE:

naprezanje

ilustracija
NAPREZANJE, dijagram naprezanja – izduženja za meki čelik: 1. granica proporcionalnosti, 2. granica elastičnosti, 3. granica popuštanja, 4. prijelomna čvrstoća

naprezanje.

1. Opiranje tijela djelovanju opterećenja koje dovodi do privremene (elastične) ili stalne (plastične) promjene oblika tijela. Podjela statičkih naprezanja prema načinu djelovanja mehaničkih vanjskih sila:

okomito naprezanje (svijanje) je opiranje djelovanju vanjske sile okomito na os tijela;

smično naprezanje (smicanje) je opiranje djelovanju vanjske sile tangencijalno na površinu tijela;

torzijsko naprezanje (uvijanje) je opiranje tangencijalnom djelovanju na površinu tijela dvaju vanjskih sila suprotnih smjerova;

vlačno naprezanje (rastezanje, osno naprezanje) je opiranje djelovanju vanjske sile okomito na graničnu plohu tijela i usmjereno od tijela prema van;

tlačno naprezanje (sabijanje, osno naprezanje) je opiranje djelovanju vanjske sile okomito na graničnu plohu tijela i usmjereno prema središtu tijela.

2. Fizikalna veličina (znak σ) kojom se opisuje unutarnja sila raspodijeljena po jedinici ploštine čvrstog tijela nastala kao reakcija na djelovanje vanjskih sila ili promjene temperature tijela. Mjerna jedinica jest paskal (Pa = N/m²). Naprezanje u nekoj točki tijela ovisi o orijentaciji presjeka tijela na kojem se naprezanje promatra. Takvo puno naprezanje je vektor općenito položen pod kutom prema okomici na presjek i može se rastaviti na tri skalarne komponente vezane uz koordinatni sustav: jednu u smjeru okomice x na presjek (σx, normalno naprezanje) i dvije na površini presjeka (τxy i τxz, tangencijalna ili posmična naprezanja). U svakoj točki tijela postoji devet komponenata naprezanja vezanih uz jedan koordinatni sustav, koje tvore tenzor naprezanja drugoga reda. Zbog simetričnosti toga tenzora, koja slijedi iz uvjeta ravnoteže elementa volumena, samo je šest međusobno različitih komponenata, jer je τij = τji (npr. τxy = τyx). Kako se u nekoj točki mijenja orijentacija koordinatnih osi, tako se mijenjaju i iznosi naprezanja. U svakoj točki tijela moguća je takva orijentacija osi prema kojima postoje samo normalna naprezanja, dok su posmična jednaka nuli. Ta tri naprezanja nazivaju se glavnim naprezanjima, od kojih su dva ekstremne vrijednosti σmax i σmin u toj točki. Zbog unutarnjih sila u tijelu nastaju deformacije s kojima su naprezanja vezana preko Hookeova zakona. (→ deformacija; modul)

naprezanje. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2018. Pristupljeno 19.12.2018. <http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=42938>.