naprezanje.
1. Opiranje tijela djelovanju vanjske sile koje dovodi do privremene (elastične) ili stalne (plastične) promjene oblika tijela. Podjela statičkih naprezanja prema načinu djelovanja mehaničkih vanjskih sila:
okomito naprezanje (normalno naprezanje, svijanje) opiranje je djelovanju vanjske sile okomite na površinu tijela;
smicanje (tangencijsko naprezanje, posmik) opiranje je djelovanju vanjske sile paralelne na površinu tijela;
torzijsko naprezanje (uvijanje) opiranje je djelovanju dvaju vanjskih sila suprotnih smjerova paralelno na površinu tijela;
vlačno naprezanje (rastezanje, osno naprezanje) opiranje je djelovanju vanjske sile okomito na površinu tijela i usmjereno od tijela prema van;
tlačno naprezanje (sabijanje, osno naprezanje) opiranje je djelovanju vanjske sile okomito na površinu tijela i usmjereno prema središtu tijela.
2. Fizikalna veličina (znak σ) kojom se opisuje unutarnja sila F raspodijeljena po jedinici ploštine P čvrstog tijela nastala kao reakcija na djelovanje vanjskih sila ili promjene temperature tijela, σ = F/P. Mjerna jedinica naprezanja jest paskal (Pa = N/m²).
Naprezanje u svim smjerovima u svakoj točki tijela može se opisati tenzorom drugoga reda:
\[\pmb \sigma=\left[\matrix {\sigma_{xx}&\sigma_{xy}&\sigma_{xz}\cr \sigma_{yx}&\sigma_{yy}&\sigma_{yz}\cr \sigma_{zx}&\sigma_{zy}&\sigma_{zz}}\right],\]
gdje su σxx, σyy i σzz okomita a σxy, σxz, σyx, σyz, σzx i σzy tangencijska naprezanja.
Zbog simetričnosti tenzora naprezanja, koja slijedi iz uvjeta ravnoteže elementa volumena, samo je šest međusobno različitih komponenata, jer je σij = σji (npr. σxy = σyx). Kako se u nekoj točki mijenja orijentacija koordinatnih osi, tako se mijenjaju i iznosi naprezanja. U svakoj točki tijela moguća je takva orijentacija osi prema kojima postoje samo okomita naprezanja, dok su tangencijska jednaka nuli. Zbog unutarnjih sila u tijelu nastaju deformacije s kojima su naprezanja vezana preko Hookeova zakona. (→ deformacija; modul)
