struka(e): |

kaos (grč. χάος: praznina; neomeđenost).

1. U filozofiji, stanje nereda bez oblika, određenosti, sklada i zakona. Staro kozmogonijsko naučavanje u kaosu je tražilo početak svega, a taj je početak shvaćen kao nesklad i neoblikovanost iz kojega je poslije nastao svijet kao sređenost (kozmos). Misao o kaotičnosti kao početku svijeta nalazi se u Anaksagorinoj i Platonovoj filozofiji, po kojoj je kaos bezlična pratvar kojoj je duh dao oblik. Po Anaksagori, iz kaotičnoga prastanja u kojem su prvobitno bile pomiješane homeomerije (istodjelnice) nastao je uređen kozmos posredovanjem uma (νοῦς) koji je stavio u pokret nepokretnu tvar. Davanjem prvobitnog impulsa završena je uloga toga uma i sve se dalje odvija po strogo kauzalnim zakonima. U Platonovoj filozofiji tvar je kaotična masa koja ispunjava prostor, kao slijepa mehanička nužnost samo s pomoću ideja može dobiti oblik (iako pruža stalan otpor idejama). Ta neograničena tvar, koja se ne može spoznati, jest bitak. Takvu shvaćanju kaosa kao bezobličnosti i pune lišenosti suprotstavio se F. Nietzsche, koji u njemu vidi »silu« ili »možnost« (δύναμıς), odn. sâmu »volju za moć«, koja, ishodeći iz čovjeka, sâma oblikuje svijet, a ne da se pasivno uklapa u njegov zadani poredak.

2. U fizici, nepravilno (neperiodično) ponašanje nelinearnih dinamičkih sustava karakterizirano velikom ovisnošću o početnim uvjetima. Kaotično gibanje određeno je determinističkim jednadžbama gibanja kojima su rješenja kaotična tj. eksponencijalno divergiraju za vrlo bliske početne uvjete i krajnje su ovisna o preciznosti računala pri računanju. Ovisno o početnim uvjetima i parametrima koji karakteriziraju sustav, on se može nalaziti bilo u kaotičnom režimu, koji nije deterministički, bilo u periodičnom režimu, koji jest deterministički. Ta dva režima ponašanja mogu se međusobno isprepletati. Primjer suopstanka između periodičnog i kaotičnoga ponašanja sustava daje populacijska jednadžba, a pritom je prijelaz iz periodičnosti u kaos karakteriziran Feigenbaumovim scenarijem. Kaotični sustav ima kaotične atraktore, koji imaju fraktalnu (necjelobrojnu) dimenziju. Primjer je kaotičnoga sustava gibanje triju nebeskih tijela pod utjecajem međusobnoga gravitacijskog privlačenja (Poincaréov model za problem triju tijela), nelinearni model klimatskih procesa (Lorenzov model), nelinearni oscilator, nelinearni model živčanoga sustava, nelinearni ekonomski model itd. (→ deterministički kaos; fraktal; teorija kaosa)

Citiranje:

kaos. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2013 – 2024. Pristupljeno 24.2.2024. <https://www.enciklopedija.hr/clanak/kaos>.