TRAŽI DALJE:
STRUKE:

piramida

ilustracija
PIRAMIDA Kefrenova u Gizi
ilustracija1ilustracija2

piramida (lat. pyramis, genitiv pyramidis < grč. πυραμίς, genitiv πυραμίδος).

1. Naziv za monumentalne četverostrane kamene grobnice egipatskih faraona, s ukošenim stranama, koje na određenoj visini završavaju šiljkom. Razvojno, piramidi prethode mastaba i stepenasta piramida, kod koje je nekoliko mastaba postavljeno stepenasto jedna iznad druge (Djoserova piramida u Saqqari, oko 2610. pr. Kr.). Definitivno oblikovan tip piramide, vezan za posmrtni kult faraona, javlja se u Staroj državi od IV. dinastije (Snofruova piramida kraj Dahšura, oko 2550. pr. Kr., Keopsova, Kefrenova i Mikerinova piramida kraj Gize, piramide kraj Abusira, Abu Ruvaša i Meduma, u Faijumu i dr.). Visina piramida je od 15 do 147 m (prvotna približna visina Keopsove piramide). U Srednjoj i Novoj državi gradile su se i manje piramide od opeke (grobnice državnih dužnosnika). U Novoj državi faraoni su postupno prestali graditi piramide (umjesto njih javljaju se špiljski grobovi). Od VII. st. pr. Kr. podizali su piramide kao svoje grobnice etiopski kraljevi (→ meroe) i napatski vladari. Po svojoj osnovnoj konstrukciji egipatskim piramidama slične su stepenaste krnje piramide u pretkolumbovskoj Srednjoj Americi; služile su kao svetišta na vrhovima kojih su se nalazili hramovi (→ maya; azteki). Oblik piramide, koji se u rimskoj grobnoj arhitekturi primjenjuje samo iznimno (piramida Gaja Cestija u Rimu), dolazi katkad i kod stilova nadahnutih antičkim graditeljstvom (klasicistički nadgrobni spomenik nadvojvotkinje Kristine u Beču, djelo A. Canove, 1805).

2. Geometrijsko tijelo kojemu je baza bilo kakav višekut, a pobočje tvore trokuti koji se sastaju u vrhu. Broj trokuta (bočnih strana) podudara se s brojem stranica višekuta (baze). Ako je baza pravilan višekut, a sve su pobočke međusobno sukladni istokračni trokuti, piramida je pravilna. Prema tom je li baza piramide trokut, četverokut …, općenito n-terokut, piramida je trostrana (→ tetraedar), četverostrana (→ pentaedar), odnosno n-terostrana. Visina je piramide udaljenost vrha od ravnine u kojoj leži baza. Volumen piramide izračunava se po formuli V = B v/3, gdje je B ploština baze, a v visina piramide. Volumen piramide je tri puta manji od volumena prizme koja ima jednaku bazu i visinu. Piramida je uspravna ako joj se vrh ortogonalno projicira u središte baze, inače je kosa. Ravnina koja siječe piramidu paralelno s bazom, dijeli ju na: krnju (zarubljenu) piramidu i piramidu (tzv. dopunjak). Krnja piramida omeđena je s dva slična višekuta (dvije baze) i s toliko trapeza (pobočaka) koliko baza ima stranica. Visina krnje piramide jednaka je udaljenosti ravnina u kojima leže baze. Volumen krnje piramide izračunava se po formuli

V = v/3 (B + √ BB1  + B1),

gdje je B ploština veće baze, B1 ploština manje baze, a v visina krnje piramide.

3. U enigmatici, vrsta zagonetke na temelju logogrifa i anagrama. Sastoji se od dijagrama nalik na istoimeno geometrijsko tijelo, kojemu se u polja prema opisima upisuje niz padajućih analogogrifoida (logogrifa u kombinaciji s anagramom); početnomu slovu dodaje se još jedno uz anagramiranje te se redom dodaje uvijek po jedno slovo, a ostala se premeću tako da nastanu iduće riječi.

Citiranje:
piramida. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2021. Pristupljeno 14. 5. 2021. <http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=48350>.