struka(e):
ilustracija
SLIČNOST, 1. slični trokuti ABC i A'B'C, 2. slični trokuti ABC i A'B'C', 3. slični kvadrati ABCD i A'B'C'D'

sličnost.

1. U geometriji, svojstvo istovjetnosti oblika geometrijskih likova ili geometrijskih tijela bez obzira na njihove dimenzije. Odgovarajući kutovi sličnih geometrijskih likova ili geometrijskih tijela jednaki su, a odgovarajuće stranice razmjerne. Primjerice, ako su dva trokuta ∆ABC i ∆A'B'C' slična, tada su im odgovarajući kutovi jednaki (α = α', β = β' i γ = γ'), odgovarajuće stranice razmjerne (a/a' = b/b' = c/c' = k), opsezi razmjerni (O/O' = k), razmjerne odgovarajuće visine (va/va' = vb/vb' = vc/vc' = k), odgovarajuće težišnice (ta/ta' = tb/tb' = tc/tc' = k) i dr., gdje je k ≠ 0 konstanta razmjernosti. Općenitije, sličnim objektima odgovarajuće duljine razlikuju se za konstantu k, ploštine za k², a volumeni za k³.

2. U matematici, obostrano jednoznačno preslikavanje prostora (odnosno ravnine ili nekoga drugog dijela prostora) na sebe, pri kojem se svaka dužina AB preslikava u dužinu A'B' kojoj je duljina jednaka duljini dužine AB pomnoženoj nekom konstantom k ≠ 0. Ako je k > 1, slika je veća od izvornog predmeta, ako je k = 1, slika je jednaka predmetu, ako je k < 1, slika je manja od predmeta. Pri sličnom preslikavanju se kutovi višekuta ili poliedra ne mijenjaju, stranice se razmjerno produljuju ili skraćuju, a zakrivljenosti krivulja ostaju iste.

Citiranje:

sličnost. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2013 – 2024. Pristupljeno 29.3.2024. <https://www.enciklopedija.hr/clanak/slicnost>.