Muzej savremene umetnosti u Beogradu

Muzej savremene umetnosti u Beogradu (MSUB), umjetnički muzej osnovan 1958. radi praćenja razvoja jugoslavenske moderne umjetnosti i njezina promicanja; isprva nazvan Moderna galerija, današnje ime nosi od 1965. Muzejska je zgrada, antologijsko ostvarenje kristalomorfnoga oblika i jedinstvene prostorne kompozicije, dovršena 1965. na Ušću u Novom Beogradu (arhitekti Ivan Antić i Ivanka Raspopović; 2007–17. temeljito obnovljena). Prvi je ravnatelj bio inicijator osnivanja muzeja, slikar, likovni teoretičar i kritičar Miodrag B. Protić, koji je formirao muzejske zbirke, odjel dokumentacije i atelijer za konzerviranje i restauriranje. Zgrada je okružena parkom skulptura, djelima znamenitih kipara s prostora nekadašnje Jugoslavije.

Muzejski fond sadržava najreprezentativniju kolekciju modernističkih djela jugoslavenskoga umjetničkog prostora iz razdoblja 1900–91., u kojoj se nalaze i djela najistaknutijih hrvatskih slikara (Ignjat Job, Krsto Hegedušić, Marijan Detoni, Oton Gliha, Edo Murtić, Ivo Gattin, Eugen Feller, Đuro Seder, Ivan Picelj, Julije Knifer, Josip Vaništa), grafičara (Sergije Glumac, Miroslav Šutej) i kipara (Ivan Meštrović, Antun Augustinčić, Frano Kršinić, Dušan Džamonja, Vojin Bakić, Vjenceslav Richter, Ivan Kožarić, Aleksandar Srnec, Kosta Angeli Radovani, Branko Ružić), mahom predstavljenih u stalnome postavu.

Osobito je bogata Zbirka novih umjetničkih medija, osnovana 1977. kako bi promicala djela nastala u »novim« medijima kao ravnopravnim formama umjetničkog izraza. Obuhvaća široko razdoblje, od fotografskih eksperimenata beogradskih nadrealista 1930-ih do ostvarenja konceptualne umjetnosti, videoperformansa Marine Abramović, fotodokumentacije projekata slovenske grupe OHO, djela Brace Dimitrijevića, tako i hrvatskih umjetnika Gorana Trbuljaka, Tomislava Gotovca, Vlaste Delimar, Sanje Iveković, Dalibora Martinisa i dr. U kontekstu postjugoslavenskoga umjetničkog prostora fond je u XXI. st. obogaćen i radovima Andreje Kulunčić, Igora Grubića i dr.

Muzej se danas sustavno bavi praćenjem i prikupljanjem djela suvremene umjetnosti u Srbiji, s Balkana, ali i Europe i svijeta čime se nadovezuje na svoje kolekcije djela eminentnih stranih umjetnika XX. st. poput onih Hansa Richtera, Clare E. Sipprell, Paula Stranda, autora fluxusa (George Maciunas, Ken Friedman, Hannah Wilke i dr.) te opsežne Zbirke inozemne grafike i crteža (Jacques Villon, Joan Miró, Antoni Tàpies, Hans Hartung, Robert Rauschenberg, Andy Warhol, Roy Lichtenstein, Richard Hamilton, Lucio Fontana, Victor Vasarely, David Hockney i dr.)

Muzej upravlja Salonom MSUB-a, smještenim kraj Kalemegdana u Pariskoj 14 (otvoren 1961), okrenutim predstavljanju mlađih umjetnika i najaktualnijih trendova u vizualnoj umjetnosti, te Galerijom-legatom Milice Zorić i Rodoljuba Čolakovića, otvorenom 1980. u modernističkoj vili na Dedinju, koju su sa zbirkom umjetnina Zorić i Čolaković darovali Beogradu. Adaptirana je 2010. u multifunkcionalan prostor, djeluje i kao mini-muzej ili izložbeni prostor Muzeja.

Citiranje:
Muzej savremene umetnosti u Beogradu. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2021. Pristupljeno 1. 12. 2022. <http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=71198>.