STRUKE:

prizma

ilustracija
PRIZMA, geometrijsko tijelo: 1. trostrana prizma, 2. četverostrana prizma, 3. kosa peterostrana prizma, 4. šesterostrana prizma
ilustracija1ilustracija2

prizma (kasnolat. prisma < grč. πρίσμα, od πρίειν: piliti, rezati).

1. Geometrijsko tijelo, poliedar što ga omeđuju dva sukladna višekuta (baze) koji leže u paralelnim ravninama i paralelogrami što spajaju paralelne stranice baza (pobočke). Pobočke čine pobočje prizme. Ako su baze prizme trokuti, četverokuti, peterokuti, n-terokuti, prizma je trostrana, četverostrana, peterostrana, n-terostrana. Ako su baze i pobočke prizme kvadrati, prizma je kocka. Prizma je uspravna kada su sve pobočke pravokutnici, inače je kosa. Visina prizme jednaka je udaljenosti između ravnina u kojima leže baze. Volumen prizme izračunava se po formuli V = B · v, gdje je B ploština baze, a v visina prizme. Volumen prizme je tri puta veći od volumena piramide koja ima jednaku bazu i visinu. Oplošje prizme izračunava se po formuli O = 2B + P, gdje je P ploština pobočja, tj. zbroj ploština svih pobočaka.

2. U optici, optička prizma je optičko sredstvo ograničeno s dvjema ravnim plohama koje nisu međusobno paralelne; obično trostrana prizma, načinjena od stakla, plastike ili nekoga drugog prozirnog materijala u kojoj se zrake svjetlosti lome pri ulazu i pri izlazu. Koristi se za analizu i refleksiju svjetlosti.

Optičku prizmu opisuju: kut prizme (znak α), kut koji zatvaraju optičko sredstvo iz kojeg svjetlost dolazi u prizmu i optičko sredstvo u koje svjetlost iz prizme izlazi; upadni kut, kut između upadne zrake svjetlosti i okomice na upadnu plohu prizme; kut devijacije (znak Δ), kut za koji zraka svjetlosti, prošavši kroz prizmu, skrene iz svoga prvotnoga smjera, a ovisi o kutu prizme, indeksu loma materijala od kojega je prizma načinjena i o upadnome kutu zrake svjetlosti.

Mjerenje indeksa loma materijala od kojega je načinjena prizma može se izvesti mjerenjem kuta devijacije zrake monokromatske svjetlosti i pripadnoga kuta prizme. Kut devijacije je najmanji (Δmin) kada je upadni kut odabran tako da zraka svjetlosti prolazi kroz prizmu simetrično. U tom je slučaju indeks loma materijala prizme:

prizma.jpg,

Prizma za disperziju omogućuje rastavljanje svjetlosti na komponente (elektromagnetske valove različitih valnih duljina). Ovisnost kuta devijacije o indeksu loma i indeksa loma o valnoj duljini svjetlosti (za crvenu boju je najmanji, a postaje sve veći za narančastu, žutu, zelenu, plavu i za ljubičastu je najveći) omogućuju dobivanje spektara kod spektrometrijskih instrumenata.

Prizma za totalnu refleksiju trostrana je jednakokračna pravokutna prizma kojom se, zbog totalne refleksije, može zraka svjetlosti zakrenuti za 90° ili vratiti natrag, preokrenuti slika ili suziti razmak između dvaju snopova svjetlosti. Upotrebljava se kod dalekozora i drugih optičkih instrumenata.

Prizma za polarizaciju omogućuje rastavljanje svjetlosti na komponente različite polarizacije. (→ nicolova prizma)

prizma. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2018. Pristupljeno 12.12.2018. <http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=50486>.