STRUKE:

biofizika

biofizika (bio- + fizika), interdisciplinarna znanost XX. st. koja primjenom metode istraživanja i teorije iz fizike proučava biološke sustave, tvori sintezu fizikalnoga, biološkoga, kemijskoga i medicinskoga znanja s obzirom na razumijevanje bioloških procesa.

Biofizika primjenjuje fizikalne i kemijske metode i ideje u proučavanju bioloških funkcija, struktura i organizacije svih razina svega živoga (od biomakromolekula do organizama i ekoloških sustava). S obzirom na objekt istraživanja i biofizičke metode, dijeli se na poddiscipline (npr. biofizika stanice i organizma, molekularna biofizika, koja ispituje strukture i funkcije bioloških makromolekula, npr. proteina i nukleinskih kiselina, radijacijska biofizika, bioenergetika, biomehanika, biofizika okoliša, biomatematika i dr.). Eksperimentalne su metode u biofizici elektronska mikroskopija (transmisijski i skenirajući mikroskop), rezonantne magnetske metode (elektronske i nuklearne), spektroskopija (vibracijska, elektronska, laserska), rendgenska difrakcija i dr.

Među prvim su biofizičarima L. Galvani (1786), koji je promatrao učinak statičkog elektriciteta na mišić žabe, i H. L. F. Helmholtz (1842), koji je proučavao kontrakcije mišića i živčane kondukcije. Velik prinos biofizičkim istraživanjima dali su fizičar E. Schrödinger (1943), M. Delbrück (1949) tumačenjem evolucije, M. Perutz i J. Kendrew istraživanjem strukture proteina hemoglobina primjenom rendgenske strukturne analize. Na temelju istraživanja britanske biofizičarke Rosalind Franklin (1952) i fotografije snimljene rendgenskom difrakcijom, J. D. Watson i F. Crick izradili su prvi model dvostruke zavojnice DNA (1953).

Početci biofizike u Hrvatskoj vezani su uz djelatnost V. Vouka (poč. 1960-ih) i S. Maričića (od 1962), pod čijim se vodstvom ta disciplina razvija u zagrebačkome Institutu »Ruđer Bošković«, a poslije u Institutu za biologiju Sveučilišta u Zagrebu. Najviše se istražuju biološke makromolekule, osobito odnos strukture i funkcije proteina i nukleinskih kiselina. Razvija se i radijacijska biofizika. U svim tim istraživanjima prevladava primjena spektroskopskih metoda. Danas se najveći dio istraživanja u biofizici izvodi u Institutu »Ruđer Bošković«, na Sveučilištu u Zagrebu (Farmaceutsko-biokemijski fakultet, Prirodoslovno-matematički fakultet, Medicinski fakultet) te na Sveučilištu u Splitu. Poslijediplomski studij iz biofizike započinje 1971. u Zagrebu, 2008. u Splitu. Hrvatsko biofizičko društvo (HBD) djeluje samostalno od 1980., a od 1993. član je Međunarodne unije za čistu i primijenjenu biofiziku (IUPAB). Društvo organizira godišnje znanstvene sastanke na kojima se prikazuju radovi što se poslije objavljuju u časopisu Periodicum Biologorum. Od 1981. HBD svake treće godine organizira (pod pokroviteljstvom IUPAB-a i UNESCO-a) međunarodne ljetne škole iz biofizike.

biofizika. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2018. Pristupljeno 18.10.2018. <http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=7733>.