STRUKE:

spin

spin (engl. spin: vrtnja).

1. U fizici, (znak s), kvantnomehaničko svojstvo subatomskih čestica i atomskih jezgara koje nema izravne analogije s klasičnim gibanjem, kvantunutrašnji impuls vrtnje neovisan o orbitalnom gibanju, odnosno vlastita kutna količina gibanja. Spin subatomskih čestica poprima kvantizirane vrijednosti /2, gdje je ħ reducirana Planckova konstanta, h/2π, a n je mali cijeli broj (0, 1, 2, 3, 4). Za temeljne čestice tvari (leptone i kvarkove) kao i za nukleone i njihove antičestice n je jednak jedinici te je prema tomu njihov spin ħ/2. Spin fotona i ostalih prijenosnika temeljnih sila (W-bozona i Z-bozona te gluona) je ħ, spin gravitona je 2ħ, a mezon i Higgsove čestice 0.

Spin je otkriven na temelju pokusa u kojima su Otto Stern i Walther Gerlach ispitivali utjecaj nehomogenoga magnetskoga polja na snopa atoma. Ako atomi imaju vlastiti magnetski moment, nehomogeno magnetsko polje djeluje na njih tako da otklanja snop od početnoga smjera. Stern i Gerlach opazili su da se snop atoma srebra rastavlja na dva snopa simetrična s obzirom na upadni smjer, iako se u atomu srebra nalazi samo jedan elektron u vanjskoj ljusci. George Eugene Uhlenbeck i Samuel Abraham Goudsmit razjasnili su Stern-Gerlachov pokus 1925. uvođenjem spina elektrona. Elektron se ponaša kao mali magnet, tako da se njegov spinski magnetski moment ili pribraja ili oduzima orbitalnome magnetskom momentu. Odatle razlika između magnetskih momenata identičnih atoma i razdvajanje snopa atoma srebra. Općenito, za dani spin s vektor impulsa vrtnje precesira oko smjera magngnetskoga polja tako da su dopušteni samo oni smjerovi koji odgovaraju projekciji s 2s + 1 vrijednosti magnetnoga kvantnog broja, m = s, s – 1, … , –s. Ta se pojava naziva prostornom kvantizacijom. Kvantni broj spina poprima samo cijele ili polucijele vrijednosti, a pripadajuće čestice zadovoljavaju Bose-Einsteinovu, odnosno Fermi-Diracovu statistiku i nazivaju se bozonima, odnosno fermionima.

U relativističkoj teoriji Paula Adriena Mauricea Diraca spin elektrona pojavljuje se kao posljedica geometrijskoga karaktera Diracovih valova. Rješenje Diracove jednadžbe jednostupčane su matrice s četiri retka, koje se nazivaju spinori, a odražavaju invarijantna svojstva na transformacije Lorentzove grupe. Čestice određenog spina opisane su u relativističkoj kvantnoj teoriji poljima određenoga geometrijskoga karaktera. Tako su čestice sa spinom ħ/2 opisane spinornim poljima, čestice sa spinom 0 skalarnim, a čestice sa spinom ħ vektorskim poljima (općenito tenzorskim poljima za cjelobrojne spinove). Pritom operator kvadrata spina, S², ima vlastite vrijednosti ~ħ²s (s + 1).

2. U politici, spin je tehnika kojom se koriste stručnjaci političkog marketinga (tzv. spin doktori) najčešće u političkim strankama i izvršnoj vlasti kako bi prema javnosti prilagodili (često iskrivili) informaciju u svoju korist. Najčešće ima pejorativno značenje. Pojam je preuzet iz športa (npr. kriket) u kojem bacač loptice nastoji posebnom tehnikom (spin) promijeniti njezin smjer kako bi zavarao protivnika. Spin se očituje različitim radnjama: odašiljanje u javnost određene informacije, a zatim njezino opovrgavanje čime se dobiva na vremenu bitnom za političko odlučivanje, legalno konstruiranje određene informacije kojom se šteti ugledu političkih suparnika u predizbornoj kampanji, selekcija činjenica u vlastitu korist, dvosmislenost u javnome nastupu, okolišanje u izjavama i dr.

spin. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2018. Pristupljeno 10.12.2018. <http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=57427>.