Hamadan (Hamedan, perzijski Hamadān [hæmedα:'n]), glavni grad istoimene pokrajine u zapadnom Iranu; 554 406 st. (2016). Leži na visini od 1850 m, u sjeveroistočnom podnožju planine Alvand (3574 m; planinski lanac Zagros). U XX. st. izgrađene su moderne prometnice koje se od središnjega gradskog trga šire zrakasto te presijecaju široke kružne prometnice (radijalno-koncentrični plan). Trgovačko je središte na cesti Teheran–Bagdad i željezničkoj pruzi Teheran–Sanandaj (otvorena 2023). Poznat je po ručno izrađenim perzijskim sagovima (hamadan), preradbi kože, proizvodnji lončarije i dr.; tekstilna, prehrambena, strojograđevna i kemijska industrija, proizvodnja stakla. Ima više sveučilišta (Bu-Ali Sina, tehnološko i dr.). Ondje se nalazi mauzolej arapskog filozofa, prirodoslovca i liječnika Avicene, s knjižnicom (rukopisi) i muzejom, te mauzolej pjesnika Babe Tahera Orjana. Zračna luka. U blizini, na planini Alvand, nalaze se u stijenama urezani trojezični natpisi (Ganjname/Gandžnama; staroperzijski, akadski i elamski jezik) ahemenidskih vladara Darija I. i Kserksa I.
Antička Ekbatana, prijestolnica Medije oko 715. do 550. pr. Kr., koju je 550. pr. Kr. zauzeo Kir II., a 330. pr. Kr. Aleksandar III. Veliki. Za Seleukida, Parta i Sasanida središte na trgovačkom putu iz Mezopotamije prema Istoku. Zauzeli su ga Arapi 641. ili 642. U XII. st. bio je prijestolnica seldžučkoga sultanata, 1220. i 1386. zauzimali su ga i rušili Mongoli. Povremeno su ga zauzimali Osmanlije u ratovima protiv Perzije.
