Poisson, Siméon Denis

ilustracija
POISSON, Siméon Denis
ilustracija1ilustracija2

Poisson [pwas61533'], Siméon Denis, francuski fizičar i matematičar (Pithiviers, Loiret, 21. VI. 1781Pariz, 25. IV. 1840). Diplomirao (1800) na École polytechnique. Profesor matematike i mehanike na École polytechnique (od 1802) i mehanike na Faculté des sciences u Parizu (od 1809). Bavio se Fourierovim integralima, računom varijacija i teorijom vjerojatnosti, problemima iz elektrostatike i magnetizma. Značajnija djela: Rasprava o mehanici (Traité de mécanique, 1811), Matematička teorija topline (Théorie mathématique de la chaleur, 1835), Istraživanja o vjerojatnosti sudova (Recherches sur la probabilité des jugements, 1837). Po njem je nazvan krater na Mjesecu (Poisson).

Poissonova raspodjela je statistička raspodjela koja iskazuje vjerojatnost da će diskretna slučajna varijabla poprimiti neku određenu vrijednost. Za velike vrijednosti parametra može se aproksimirati normalnom raspodjelom. Rabi se u biologiji i fizici (npr. za radioaktivni raspad): Pk = λkeλ/k , k = 0, 1, 2, …; Pk je vjerojatnost da se u tzv. Poissonovu procesu u danom vremenu t pojavljuje upravo k događaja ili stanja, λ se naziva Poissonov parametar, a ovisi o sustavu na koji se raspodjela primjenjuje.

Poissonov koeficijent je omjer između kontrakcije presjeka (εp) i dilatacije (ε), kada sila djeluje okomito na poprječni presjek tijela: ν = εp/ε; značajka je elastičnih svojstava nekoga materijala. (→ young, thomas)

Poissonova jednadžba je nehomogena linearna diferencijalna jednadžba drugoga reda koja služi za rješavanje niza zadataka matematičke fizike, kao što su npr. preračunavanje elektrostatičkoga potencijala pri danome rasporedu električnih naboja ili razdiobe temperature u tijelu kojemu se krajevi drže na konstantnim temperaturama, primjerice: Δφ = –ρ/ε0, gdje je Δ Laplaceov operator (→ laplace, pierre simon de), φ potencijal, ρ gustoća prostornoga naboja a ε0 dielektrična permitivnost vakuuma. Za većinu stijena iznosi oko 0,25, dok za tekućine i plinove doseže najveću moguću vrijednost od 0,5. Jedna je od veličina o kojoj ovisi brzina rasprostiranja elastičnih valova, što se koristi pri proučavanju potresa.

Poissonove jednadžbe su tri termodinamičke jednadžbe koje za idealni plin pri adijabatskome procesu opisuju veze između tlaka i volumena, tlaka i temperature i temperature i tlaka: TVϰ–1 = konst., pVϰ = konst. i Tϰp1–ϰ = konst., gdje je p tlak, T temperatura, V volumen, a ϰ adijabatski koeficijent plina.

Poissonova svijetla mrlja je svijetli kružić u središtu sjene glatke kuglice malog promjera (oko 2 mm) koji nastaje interferencijom valova svjetlosti otklonjenih na rubovima kuglice. Njezino je postojanje predvidio Poisson, a eksperimentalno potvrdio Dominique François Arago. Potkrjepljuje teoriju valne prirode svjetlosti.

Poisson, Siméon Denis. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2018. Pristupljeno 11.12.2018. <http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=49017>.