Hrvatsko društvo likovnih umjetnika

Hrvatsko društvo likovnih umjetnika (HDLU), hrvatsko umjetničko društvo osnovano 1868. u Zagrebu pod nazivom Društvo umjetnosti (od 1883. Društvo za umjetnost i umjetni obrt, od 1895. ponovno Društvo umjetnosti, od 1905. Hrvatsko društvo umjetnosti, od 1929. Hrvatsko društvo umjetnosti Strossmayer), koje od 1879. djeluje neprekidno kao matično društvo hrvatskih likovnih umjetnika; glavni je osnivač bio Isidor Kršnjavi koji ga je više desetljeća i vodio. U početku su članovi društva bili prijatelji umjetnosti različitih zanimanja, a umjetnici i njihovi interesi bili su u drugome planu te je program bio više okrenut narodnom i umjetničkom obrtu; društvo je osnovalo 1880. Muzej za umjetnost i obrt te 1882. Obrtnu školu (danas Škola primijenjene umjetnosti i dizajna). Radi promicanja umjetničkih ciljeva Vlaho Bukovac je sa skupinom umjetnika (Artur Oskar Aleksander, Robert Auer, Ivan Bauer, Menci Clement Crnčić, Bela Čikoš-Sesija, Robert Frangeš-Mihanović, Oton Iveković, Ferdo Kovačević, Celestin Mato Medović, Ivan Tišov, Rudolf Valdec) istupio iz društva (istodobno kada i bečki umjetnici iz svoga matičnoga društva) te 1897. osnovao novo društvo pod nazivom Društvo hrvatskih umjetnika i iduće godine organizirao Hrvatski salon, što je istodobno označilo početak hrvatske likovne moderne. To Društvo je već 1903. prestalo djelovati, a umjetnici su se vratili u matično Društvo umjetnosti, ali otada su postali njegova jezgra, a zaštita njihovih interesa glavni cilj. Društvo je potaknulo osnivanje Moderne galerije 1905., Privremene više škole za umjetnost i umjetnički obrt 1907 (današnja Akademija likovnih umjetnosti) te gradnju Doma likovnih umjetnosti 1933 (projektirao Ivan Meštrović), u kojem je po otvorenju 1938. priređena znamenita izložba Pola vijeka hrvatske umjetnosti te 1940. Prva godišnja izložba hrvatskih umjetnika. Poslije II. svjetskoga rata djeluje pod nazivom Udruženje likovnih umjetnika Hrvatske (ULUH), a od 1972. nosi današnji naziv. Godine 1950. umjetnici iz područja primijenjenih umjetnosti odvojili su se te potom osnovali Udruženje likovnih umjetnika primijenjene umjetnosti Hrvatske (ULUPUH, danas Hrvatska udruga likovnih umjetnika primijenjenih umjetnosti). S Udruženjem hrvatskih arhitekata i Hrvatskom udrugom likovnih umjetnika primijenjenih umjetnosti Društvo sudjeluje u organizaciji Zagrebačkoga salona (osnovan 1965), na kojem se od 1976. u trijenalnom ritmu izmjenjuju likovne discipline: vizualna umjetnost, primijenjena umjetnost i dizajn te arhitektura; od 1968. organizira Salon mladih, od 2011. Bijenale slikarstva. Društvo se od 1993. nalazi u tzv. Meštrovićevu paviljonu na Trgu žrtava fašizma (danas Dom HDLU), gdje u nekoliko galerija održava svoj izložbeni program (Galerija PM, Galerija Prsten i Galerija Bačva) te od 2000. godišnje dodjeljuje nagrade za životno djelo, najbolju izložbu te mladog umjetnika (Nagrada HDLU-a). U svim većim gradovima Hrvatske djeluju strukovne udruge likovnih umjetnika (HDLU Rijeka, HDLU Istre u Puli, HDLU Osijek, HDLU Varaždin, HDLU Međimurja u Čakovcu, HDLU Split, HDLU Dubrovnik, HDLU Zadar, HDLU Zagreb).

Hrvatsko društvo likovnih umjetnika. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2018. Pristupljeno 16.9.2019. <http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=70463>.