STRUKE:

magnetsko polje

ilustracija
MAGNETSKO POLJE, I – struja, B – magnetska indukcija; polje oko ravnoga vodiča (gore lijevo); polje zavojnice (gore desno); polje oko kružnoga vodiča (dolje)

magnetsko polje, prostor oko prirodnih i umjetnih magneta i unutar njih u kojem djeluju magnetske sile. Magnetsko polje postoji također u prostoru oko toka električne struje, pa se najčešće obrađuje kao elektromagnetsko polje. Razlikuju se magnetostatičko polje, npr. u okolini stalnoga magneta, i magnetodinamičko polje, npr. kod asinkronog električnoga motora. Općenito, magnetsko polje analogno je električnom polju s obzirom na matematičku obradbu, ali je bitna razlika u tome što ne postoje slobodni magnetski naboji kao što postoje slobodni elektroni. Maxwellove jednadžbe (→ maxwell, james clerk) za magnetsko polje proizvedeno stacionarnom raspodjelom struja J u linearnome, homogenom, izotropnome materijalu poprimaju oblik:

rot B = μJ       div B = 0,

gdje je B vektor magnetske indukcije, a μ magnetska permeabilnost materijala. Dakle, magnetostatičko polje ima obilježja vrtložnoga solenoidnog polja i može se kao i svako statičko polje prikazati silnicama, kojima je jednadžba u pravocrtnome koordinatnom sustavu

dx/Bx = dy/By = dz/Bz .

Poissonova (→ poisson, siméon denis) i Laplaceova (→ laplace, pierre simon de) jednadžba za to polje glase:

ΔB = –rot (μJ)       ΔB = 0

sukcesivno za prostor sa zadanom raspodjelom neovisnih struja gustoće J i za prostor bez struja (J = 0). Magnetsko polje je i relativistički efekt koji se opaža u sustavu u kojem se neki naboj Q giba. Magnetsko polje B očituje se u nekoj točki prostora oko dotičnoga naboja Q na taj način da proizvodi magnetski dio Lorentzove sile F = q (v × B) na probni naboj q koji prolazi danom točkom brzinom v. Magnetsko polje zato nastaje oko niza naboja u gibanju, tj. oko vodiča kojim teče električna struja. Magnetsko polje stvaraju i elementarne čestice koje posjeduju magnetski moment.

magnetsko polje. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2018. Pristupljeno 21.10.2018. <http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=38061>.