mjerne jedinice

mjerne jedinice, odabrane, dogovorene i objavljene poznate vrijednosti mjernih (fizikalnih) veličina s kojima se pri mjerenju uspoređuju sve druge vrijednosti istovrsnih veličina kako bi se omjer tih dviju vrijednosti izrazio kao broj. Vrijednosti, nazivi, znakovi i uporaba mjernih jedinica danas su određeni međunarodnim dogovorima, na kojima se temelje norme i mjeriteljski zakoni pojedinih zemalja. Mjerne se jedinice opisuju definicijom, nazivom i znakom.

Osnovne mjerne jedinice

Osnovne mjerne jedinice, posebno su definirane mjerne jedinice s pomoću kojih se izvode ostale (izvedene) mjerne jedinice nekoga mjernog sustava. U Međunarodnom sustavu jedinica (SI) neke su osnovne mjerne jedinice bile definirane utjelovljenim pramjerama (npr. kilogram), neke postupcima ostvarenja (npr. metar, sekunda), a ostale su se izvodile iz drugih, već definiranih jedinica. SI je redefiniran 2019. kako bi se sve mjerne jedinice temeljile na prirodnim konstantama. Kilogram je definiran s pomoću Planckove konstante, amper s pomoću elementarnoga električnog naboja, kelvin s pomoću Boltzmannove konstante i mol s pomoću Avogadrove konstante.

Nazivi mjernih jedinica

Nazivi mjernih jedinica, većinom su odabrani prema prezimenima znamenitih znanstvenika, neki prema grčkim, latinskim i arapskim nazivima, a samo je nekoliko mjernih jedinica zadržalo tradicijski naziv. Znakovi mjernih jedinica većinom su početno slovo ili početna slova njihovih naziva, a samo je nekoliko tradicijskih znakova (podignuti kružići, podignute crtice i dr.), npr. amper (znak A), njutn (N), tesla (T), vat (W), veber (Wb), volt (V), litra (L ili l), luks (lx), metar (m), (vremenska) sekunda (s), (kutni) stupanj (°), Celzijev stupanj (°C) i dr. Nazive i znakove imaju samo osnovne jedinice SI-ja te ograničen broj izvedenih jedinica SI-ja i iznimno dopuštenih jedinica izvan SI-ja. Većina izvedenih jedinica nema posebne nazive i znakove, nego se nazivaju i označavaju prema jedinicama od kojih su sastavljene, npr. jedinica brzine metar u sekundi (m/s), jedinica volumnog protoka kubni metar u sekundi (m³/s), jedinica energije kilovatsat (kWh) i dr.

Zakonite mjerne jedinice

Zakonite mjerne jedinice, mjerne jedinice propisane zakonima ili kojim drugim zakonskim dokumentima. Zbog osobite važnosti mjerenja u organiziranome ljudskom društvu, već su prve države propisivale mjerne jedinice, a njihove su se pramjere izlagale na javnim mjestima. Danas je u većini zemalja, na temelju međunarodnih dogovora i normi, zakonito samo pet skupina mjernih jedinica: jedinice SI-ja, decimalne jedinice od jedinica SI-ja, iznimno dopuštene jedinice izvan SI-ja, decimalne jedinice od nekih iznimno dopuštenih jedinica, te od svih njih složene mjerne jedinice. Samo se poneka mjerna jedinica izvan tih skupina iznimno dopušta za uporabu u posebnim područjima ili okolnostima (npr. u pomorskom i zračnome prometu i međunarodnoj trgovini). U zemljama engleskoga govornoga područja još su u uporabi tradicijske angloameričke jedinice.

Složene mjerne jedinice

Složene mjerne jedinice, jedinice sastavljene od jedinica različitih skupina. Tako je jedinica koja se rabi za izražavanje brzine vozila kilometar na sat (znak km/h) sastavljena od decimalne jedinice od metra i iznimno dopuštene jedinice sata.

Stare mjerne jedinice

Stare mjerne jedinice, pojedinačne jedinice ili njihove skupine koje su se rabile u različitim razdobljima, na različitim mjestima i u različite svrhe, pa se nalaze u povijesnim dokumentima, pisanoj i usmenoj književnosti, a utjelovljene su u starim mjerama, uporabnim predmetima, građevinama i sl. Mnoge su stare mjerne jedinice napuštene uvođenjem Metarskoga sustava u drugoj polovici XIX. st. (npr. hvat, lakat, palac, unča i dr.), te konačno uvođenjem Međunarodnoga sustava jedinica u drugoj polovici XX. st. (npr. atmosfera, kilopond, konjska snaga, mikron i dr.). (→ mjerenje; normizacija)

Osnovne mjerne jedinice

osnovna veličina znak osnovna mjerna jedinica znak
duljina l metar m
vrijeme t sekunda s
masa m kilogram kg
električna struja I, i amper A
temperatura T kelvin K
količina tvari n mol mol
svjetlosna jakost Is kandela cd

Izvedene mjerne jedinice koje imaju posebne nazive i znakove

veličina izvedena jedinica znak izvedena jedinica izražena s pomoću osnovnih jedinica
ravninski kut radijan rad rad = m/m
prostorni kut steradijan sr sr = m²/m²
frekvencija herc Hz Hz = s–1
sila njutn N N = kg m s–2
tlak

paskal

Pa Pa = kg m–1 s–2
energija,
mehanički rad,
toplina
džul J J = kg m² s–2
snaga vat W W = kg m² s–3
električni naboj kulon C C = A s
električni napon volt V V = kg m² s–3
električni kapacitet farad F F = kg–1 m–2 s4 A²
električni otpor om Ω Ω = kg m² s–3 A–1
električna vodljivost simens S S = kg–1 m–2 s³ A²
magnetski tok veber Wb Wb = kg m² s–2 A–1
magnetska indukcija tesla T T = kg s–2 A–1
induktivnost henri H H = kg m² s–2 A–2
Celzijeva temperatura Celzijev stupanj C° = K
svjetlosni tok lumen lm lm = cd sr
osvjetljenje luks lx lx = cd sr m–2
aktivnost radioaktivnog izvora bekerel Bq Bq = s–1
apsorbirana doza grej Gy Gy = m²s–2
ekvivalentna doza sivert Sv Sv = m²s–2
katalitička aktivnost katal kat kat = mol s–1

Iznimno dopuštene mjerne jedinice izvan SI-ja

veličina jedinica znak jedinica izražena s pomoću jedinica SI-ja
vrijeme minuta
sat
dan
min
h
d
1 min = 60 s
1h = 60 min = 3600 s
1 d = 24 h = 86 400 s
duljina astronomska jedinica au 1 au = 149 597 870 700 m
ravninski kut stupanj
kutna minuta
kutna sekunda
°

1° = (π/180) rad
1′ = (1/60)° = (π/10 800) rad
1″ = (1/60)′ = (π/648 000) rad
ploština hektar ha 1 ha = 104 m²
volumen

litra

L, l 1 l = 1 L = 1 dm³ = 10–3
masa tona
dalton
t
Da
1 t = 10³ kg
1 Da = 1,660 539 066 60(50) · 10–27 kg
energija elektronvolt eV 1 eV = 1,602 176 634 · 10–19 J
razina neper Np  
razina bel B  
razina jakosti zvuka decibel dB  
Citiranje:
mjerne jedinice. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2021. Pristupljeno 25. 9. 2021. <http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=41311>.